Kad spomenemo riječ krvi tlak većina će ljudi prvo pomisliti na visoki tlak i na probleme koje on donosi, od kojih su najgori svakako kardiovaskularni problemi koji mogu prouzročiti veliku opasnost po zdravlje, najčešće u obliku srčanog ili moždanog udara.
Neopravdano zasjenjena zdravstvena tegoba je suprotna od visokog krvnog tlaka i to je niski krvni tlak. Niski krvni tlak nije toliko opasan kao što je visoki, ali može imati vrlo neugodne simptome zbog čega se često kaže da ljudi koji imaju niski tlak žive duže, ali im je kvaliteta života lošija.
Što je krvni tlak?
Krvni tlak je jačina kojom krv pritišće stijenke krvnih žila (arterija) u dvije faze otkucaja srca, od kojih je jedna vezana uz pumpanje krvi, a druga uz mirovanje.
Postoji sistolički i dijastolički tlak:
- Sistolički tlak je gornji tlak i on se stvara dok srce pumpa krv kroz arterije
- Dijastolički tlak je donji tlak i on opisuje pritisak krvi na stijenke arterija između dva otkucaja, kada srce miruje
Visina tlaka može varirati kod svake osobe, a normalnim vrijednostima tlaka smatra se sistolički tlak između 115 i 120 mmHg te dijastolički od 75 do 80 mmHg. Niski krvni tlak je onaj koji ima vrijednost od 90/60 mmHg ili nižu. Mnogima takav tlak ne smeta, a najniži tlak je uvijek noću, a naglo raste rano ujutro.
Simptomi i oblici niskog krvnog tlaka
Najčešći simptomi niskog krvnog tlaka su umor, slabost, vrtoglavica, loša koncentracija, mutan vid, mučnina i žeđ. Iako su neugodni oni nisu opasni po život, a ako se pojačavaju potrebno je posjetiti liječnika.
Postoji nekoliko oblika hipotenzije, a ovo su najčešći:
1. Postprandijalna hipotenzija – pojava niskog tlaka nakon jela vrlo je česta kod starijih osoba, a razlog njenog nastanka je nagla navala krvi u probavne organe.
2. Posturalna ili ortostatska hipotenzija – ovo je oblik niskog tlaka koji se javlja u stojećem stavu i često se javlja prilikom ustajanja ili promjene položaja tijela. Gravitacija utječe na odlazak krvi u donji dio tijela zbog čega se osobi naglo zacrni pred očima i pojavi se lagana vrtoglavica.
Ova je vrsta hipotenzije česta kod starijih osoba i od nje pati 20% stanovništva starijeg od 65 godina.
3. Hipovolemijski šok – ovo je najozbiljniji oblik niskog tlaka, a riječ je o naglom i intenzivnom padu tlaka što obustavlja dovod kisika u tjelesna tkiva. Takva vrsta tlaka obično je uzrokovana obilnim krvarenjem, nekom vrstom trovanja krvi ili padom u anafilaktički šok.
4. Sistemna vazodilatacija – do nje može doći prilikom izlaganja velikoj vrućini, u slučajevima pojave sepse ili anafilaksije i tada dolazi do sistemnog pada tlaka uzrokovanog proširenjem krvnih žila.
5. Lijekovi – neki lijekovi mogu utjecati na smanjenje krvnog tlaka, a obično je riječ o lijekovima protiv visokog tlaka, koji uslijed neadekvatne primjene mogu dovesti do hipotenzije.
Mnoge vrste antidepresiva i antipsihotika mogu uzrokovati poremećaj tlaka.
6. Bolesti jetre – razne bolesti jetre mogu dovesti do razvoja niskog tlaka, osobito ciroza jetre.
7. Neurološke bolesti – neke neurološke bolesti mogu uzrokovati pojavu hipotenzije, a česta je kod Parkinsonove bolesti i moždanog udara.
Uzroci niskog tlaka
1. Dehidracija – smanjena količina vode u tijelu smanjuje i volumen krvi koja cirkulira tijelom. Zbog toga se spušta krvni tlak.
2. Trudnoća – trudnoća također utječe na razinu krvnog tlaka i to tako da se krvožilni sustav širi što često utječe na krvni tlak na način da ga snizuje.
3. Hormoni – hormonski poremećaji mogu uzrokovati pojavu niskog tlaka, a jedan od najčešćih hormonalnih poremećaja koji to radi je poremećaj rada štitnjače, u smislu da je ili preaktivna ili nedovoljno aktivna.
4. Srčane tegobe – niski tlak može biti uzrokovan i raznim problemima sa srcem; od srčanog udara i usporavanja pulsa do otkazivanja srca.
5. Dijabetes – uslijed pojačanog mokrenja može doći do pada tlaka.
6. Manjak vitamina B9 i B12 također može biti uzrok niskog tlaka.
7. Korištenje Viagre može dovesti do trenutnog pada tlaka.
Kako ublažiti i liječiti simptome krvnog tlaka
Osnovno pitanje koje se svatko s niskim tlakom zapita vrlo često je kako podići niski pritisak? Za povećanje vrijednosti tlaka svakako je vrlo važno svakodnevno unositi dovoljno tekućine; ponajviše vode i čajeva. Ako niste žedni tip trebali biste početi jesti malo slaniju hranu koja će vas potaknuti na konzumaciju više tekućine.
Trebali biste izbjegavati obilna jela, osobito ugljikohidrate i okrenuti se jedenju malih i vrlo raznolikih obroka. Povećajte količinu voća i povrća koju konzumirate, a od mesa pokušajte jesti više piletine, puretine i ribe, a manje crvenog mesa.
Vrlo je važna i redovna tjelovježba koja će ubrzati cirkulaciju i samim time bolje regulirati krvni tlak. Šetnja, plivanje i bicikliranje su osobito dobra vrsta kretanja za ubrzavanje cirkulacije. Izbjegavajte vježbanje jako napornih vježbi s naglim promjenama položaja tijela.
Za teže slučajeve hipotenzije liječnik može propisati i lijekove za reguliranje tlaka.