Briškula: povijest, pravila i posebnosti igre

Briškula je kartaška igra koja se uz Jadran igra u konobama, na bočalištima i uz stol pod murvom, često uz čašu bevande i mnogo glasnog komentiranja. Igra se tršćanskim kartama, u dvoje ili u parovima, a pobjeda ovisi o dobroj procjeni, dobrom pamćenju i malo sreće.

Briškula je i neodvojivi par trešeti. Tradicionalno se igraju zajedno: jedna partija briškule, jedna trešete, a ako ostane 1:1, odlučuje belisima.

U ovom vodiču donosimo povijest briškule, pravila i bodovanje, kao i rječnik pojmova koje ćete čuti za stolom.

Povijest briškule

Briškula je talijanska igra, a naziv dolazi od riječi briscola. Raširena je u Istri i drugim istočnojadranskim krajevima, a igra se tršćanskim kartama (carte triestine). Među proizvođačima tih karata najpoznatija je tršćanska tvrtka Modiano, koju je 1868. osnovao Saul David Modiano, a kartama se počela baviti potkraj 19. stoljeća.

Kako je igra stigla do Dalmacije, nije posve zapisano. Ante Duplančić, koji piše o dalmatinskoj kartaškoj tradiciji, povezuje kartanje uz more s dugom venecijanskom vlašću na Jadranu. Isti autor napominje da se karte igraju bez pisanog pravila, po običaju kuće, ulice ili sela, pa ćete rijetko naći dva mjesta u kojima se briškula igra potpuno jednako.

Karte i bodovanje

Špil (u dijalektu mac) ima 40 karata u četiri boje ili zoga: kupe, špade, baštoni i dinari. U svakoj boji karte idu ovim redom, od najjače prema najslabijoj: as, trica, kralj, konj, fanat, pa sedmica, šestica, petica, četvorka i dvojka.

Vrijednost karata nije jednaka njihovoj jačini. Boduju se samo pet najvažnijih u svakoj boji:

• as nosi 11 punata,
• trica nosi 10 punata,
• kralj nosi 4 punta,
• konj nosi 3 punta,
• fanat nosi 2 punta,
• sedmica do dvojke ne nose bodove.

U jednoj boji ima 30 punata, a u cijelom špilu 120. As i tricu u dijalektu zovu karik.

Pravila briškule

Osnovna pravila vrijede za najčešću, običnu briškulu:

1. Dijeljenje. Špil se promiješa, a prije dijeljenja protivnik ga presiječe ili, kako se kaže, “tuče”. Svaki igrač dobije tri karte.
2. Briškula. Gornja karta špila okreće se licem prema gore. Njezina boja je adut, odnosno briškula, i ta je boja jača od svih ostalih.
3. Bacanje karata. Igrač koji je na redu baca kartu, a drugi odgovara. Štih odnosi onaj tko baci briškulu ili, ako briškule nema, višu kartu u istoj boji. U većini varijanti nije obavezno odgovarati u istoj boji.
4. Peškanje. Nakon svakog kruga, koji se zove baža, pobjednik štiha prvi uzima kartu iz maca, što se zove peškati. Posljednju kartu, otkrivenu briškulu, uzima onaj tko posljednji vuče.
5. Zbrajanje. Kad se odigraju sve karte, igrači zbroje osvojene punte. Za pobjedu je potrebno najmanje 61 od 120 bodova.

Jedna odigrana igra zove se šenj. Pobjednik cijele partije je igrač ili par koji prvi dobije četiri šenja. Ako oba igrača imaju po 60 punata, igra je neriješena.

Obična i dupla briškula

Običnu briškulu igraju dva igrača ili dva para, a rjeđe tri, pet ili šest igrača, svatko za sebe. U duploj briškuli dijele se četiri karte i u svakoj ruci baca se po dvije.

Na Kvarneru se briškula u četvero popularno zove ćakulona, što dovoljno govori o njezinoj društvenoj naravi.

Znakovi i dogovor među igračima

Jedna od najvažnijih razlika u odnosu na trešetu je komunikacija. Prema Istrapediji, briškulu obilježava sporazumijevanje dogovorenim tajnim znakovima, takozvanim motima, a dopušten je i govor o vlastitim ili protivničkim kartama, pa i izmišljen, kako bi se zavarao protivnik.

U trešeti je sve to strogo ograničeno, o čemu više pišemo u vodiču kroz trešetu. Ako vam je omiljena i bela, pročitajte i naš tekst o beli.

Briškula i trešeta: nerazdvojni par

Kad se igra “na partiju”, briškula se prva igra, a zatim trešeta. Ako je rezultat 1:1, igra se belisima (bellissima), odlučujuća igra koja je, po dogovoru, briškula ili trešeta. Belisima nema veze s kartaškom igrom bela, nego je samo naziv odlučujućeg kruga.

Rječnik briškule

• zog: boja karata,
• mac: špil karata,
• briškula: adut,
• baža: jedan krug, odnosno ruka,
• peškati: vući kartu iz maca,
• punat: bod,
• karik: as i trica,
• šenj: jedna odigrana igra,
• mot: dogovoreni tajni znak među suigračima,
• tući: udariti rukom po macu nakon miješanja,
• belisima: odlučujuća igra pri rezultatu 1:1.

Briškula, poker i casino: što je zajedničko, a što nije

Briškula je igra na štihove s adutom, a ne kockarska igra: igra se među prijateljima, bez kuće koja ubire dobit. Prema jednom riječkom izvoru, običaj je da onaj tko izgubi plaća piće.

U kockarnicama je drukčije. Karte poput blackjacka i pokera igraju se za novac, uz prednost kuće ili proviziju, a ishod ne ovisi samo o vještini. Zanimljivo je da su karte i tu ista priča: Modiano, tvrtka koja tiska tršćanske karte, od 2015. službeni je dobavljač karata za World Series of Poker, a znatan dio njezina poslovanja čine karte za kockarnice.

Ako vas zanimaju kartaške igre u kockarnicama, pročitajte koje su casino igre trenutno najpopularnije ili pogledajte naš pregled online casina u Hrvatskoj. Kockanje može izazvati ovisnost i namijenjeno je osobama starijim od 18 godina.

Budućnost briškule

Briškula se posljednjih godina preselila i na internet pa je danas moguće odigrati partiju i online. No pravi osjećaj briškule i dalje se događa za stolom u konobi, na boćalištu ili pod borom, uz glasne komentare i kratke, tajne znakove među suigračima.

Zato nema bojazni da će nestati. Briškula je dio hrvatske kartaške baštine koju se prenosi s koljena na koljeno, a svaka nova generacija igrača donosi joj nove rječnike, nove znakove i nove priče.

Često postavljana pitanja