Bela – povijest, pravila i najveće posebnosti

Nema kartaške igre koja u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj izaziva više veselja, strasti pa i oštrih riječi od bele. Bilo da ste školarac, student, zaposlena osoba ili umirovljenik, bela može biti idealan način kraćenja vremena u dobrom društvu, ali i prilika da koristite moždane vijuge i poboljšavate vlastitu sposobnost timskog rada. 

Poznata i pod nazivom belot, ova zabavna igra omogućuje ne samo okršaje prijatelja uz grickalice i piće, već i nadmetanje po različitim turnirima, koji postoje već više od pola stoljeća u kontinentalnom dijelu naše zemlje, organizirani od strane različitih generacija.

U novom tisućljeću bela se uspješno preselila na Internet, gdje se možete virtualno natjecati s igračima iz bilo kojeg kutka Hrvatske i iskušavati svoju sreću, znanje i vještinu.

Nema sumnje, jednako kao briškula i trešeta, bela je važan dio hrvatske kartaške tradicije, a mi ćemo u ovom malom vodiču otkriti ponešto o njezinoj povijesti, pravilima, kao i svim njezinim posebnostima…

Povijest bele

Vjeruje se da se belot kao igra prvi put pojavio u 19. stoljeću u židovskoj zajednici u Nizozemskoj, gdje je nastao kao varijacija stare kartaške igre “klobjoš”, a zatim ga je u Francusku donio stanoviti Nizozemac Belott.

Međutim, u isto vrijeme bela se razvijala i u Mađarskoj, kao inačica igre “marijaš” i upravo iz susjedne zemlje je stigla u Hrvatsku, gdje je igrana specifičnim kartama mađarskog tipa.

Bela je prve poklonike u našoj zemlji stekla početkom 20. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj, da bi se zatim proširila na središnju i ubrzo postala jako popularna i u Slavoniji, kao omiljena razbibriga uz čašu vina i tamburicu.

U doba Jugoslavije zavoljeli su je i u Bosni, a postala je omiljena sve do Bugarske pa čak i Armenije, zahvaljujući jednostavnim pravilima i rivalitetu među igračima, koji najviše uživaju igrajući u parovima…

Karte za belu

Belot se u Hrvatskoj igra s kartama koje nazivamo “mađarice”. Radi se o špilu od 32 karte, raspoređenih po osam karata u sljedeće četiri boje:

• tref iliti žir,
• bundeva iliti karo,
• srce ili herc,
• pik ili list.

U špilu su karte s rimskim brojevima VII, VIII, IX i X, kao i četiri sa slikama: as, kralj, dama i dečko. Zanimljivo, u sjevernoj Hrvatskoj damu su prekrstili u babu, a dečka neki zovu i dolnjak, zbog pozicije na kojoj se nalazi simbol boje na samoj karti.

A naziv baba nije slučajno nastao, jer zapravo se iza “dame” na mađarskim kartama nalaze isključivo muškarci i to povijesne ličnosti s njemačkog govornog područja: Hermann Geszler (herc), Urlich Rudenz (pik), Wilhelm Tell (tref) i Stüssi der Flurschütz (karo).

Dečka u svakoj boji simboliziraju nama malo poznate ličnosti iz prošlosti: Kuoni der Hirt (herc), Itell Reding (karo), Walter Fürst (pik) i Rudolf Harras (tref). Zanimljivo, iza aseva stoje ilustracije godišnjih doba pa je herc proljeće, karo ljeto, pik jesen, a tref zima, dok kraljevi imaju bradu u svakoj boji, ali niti kod jednog nije posebno naznačeno o kome se radi.

Vrste bele

Belot dijelimo na dvije osnovne verzije, otvoreni i zatvoreni. Otvoreni se igra isključivo u dvoje, s 8 karata poslaganih ispred svakog igrača, ispod kojih se nalazi još 8 skrivenih.

Zatvorena bela je ona klasična, s kartama u rukama svakog igrača, a kada se igra u dvoje igrači koriste samo po deset karata, dok isto vrijedi i za igru u troje.

Ono što mnogi podrazumijevaju pod belom zapravo je zatvorena verzija za četiri igrača, koja se igra u parovima. Svatko ima po šest karata na početku u rukama, uz dvije u talonu, a najbliži djelitelju ima prednost prilikom određivanja aduta, dok djelitelj mora zvati “pod muss”, ako prije njega svi odbiju proglasiti dominantnu boju u partiji.

Belot dijelimo na verziju sa zvanjem ili bez njega, odnosno igru u kojoj je dopušteno uzeti tek 20 dodatnih bodova, zahvaljujući babi i kralju u boji aduta, kombinaciji koju nazivamo “bela”.

Pravila bela igre

Bela je igra čija pravila nije problem naučiti ni djeci, no treba vremena za usvajanje svih taktičkih zamisli koje donose prednost tijekom partije.

Najvažnije je znati da u svakoj igri jedna boja predstavlja adut, koji je jači od svih ostalih boja i odnosi štih, ako ga netko baci. 

U običnoj boji najjača karta je as, a iza njega desetka, kralj, baba, dečko, devetka, osmica i sedmica. Međutim, u adutu je najjači dečko pa devetka, nakon kojih idu preostale karte, u svom normalnom redoslijedu.

Bela – bodovanje

• dečko u adutu – 20 bodova,
• devetka u adutu – 14 bodova,
• as – 11 bodova,
• desetka – 10 bodova,
• kralj – 4 boda,
• baba – 3 boda,
• dečko – 2 boda,
• zadnji štih – 10 bodova.

Svaka partija ima ukupno 162 boda, a par koji je odabrao aduta mora imati više bodova od protivnika, inače ostaje na nuli i sve se pripisuje drugoj strani. Ako se igra uz zvanja, stvari se dodatno kompliciraju, pogotovo ako netko pri dijeljenju ulovi jedno od sljedećih zvanja:

• četiri dečka – 200 bodova,
• četiri devetke – 150 bodova,
• četiri asa, kralja, babe ili desetke – 100 bodova,
• skala od pet karata u boji u nizu – 100 bodova,
• skala od četiri karte u boji u nizu – 50 bodova,
• skala od tri karte u boji u nizu – 20 bodova,
• kralj i baba u adutu, odnosno bela – 20 bodova.

Zvanje uvelike ovisi o sreći, zbog čega na turnirima obično nije dopušteno, a važno je naglasiti da samo jedna ekipa smije koristiti zvanja i mora to prijaviti na samom početku igre. Ako oba tima imaju što za prijaviti, dodatni bodovi pripisuju se onima koji imaju veće zvanje, a da bi im se zaista pribrojali ti ekstra poeni, moraju skupiti barem jedan štih tijekom partije. 

Partija u kojoj protivnik ne uzme baš ništa donosi dodatnih 90 bodova, a bela se igra u Hrvatskoj obično do 1001, što uz zvanja zna zaista kratko trajati. No, čak i ako igrate bez zvanja akcija je svejedno dinamična, a vrijeme uz energično bacanje karata na stol zaista munjevito leti…

Posebnosti bele

U odnosu na druge kartaške igre u Hrvatskoj bela je posebna prije svega po zvanjima, koja mogu u velikoj mjeri odlučiti ishod partije i pomrsiti račune onima koji su izabrali boju aduta, jer teško je izbjeći pad, ako protivnik starta s 200 ili 150.

Ako i ne igrate sa zvanjima, belot se ističe pravilom “iberovanja”, odnosno obaveze da morate na stol staviti jaču kartu u boji koju je prvi igrač odigrao, a ako povrijedite ovo pravilo, zove se “auzmeš” i svi bodovi pripadaju protivniku. To će se dogoditi i ako se uoči bilo kakvo dogovaranje među igračima, koje je strogo zabranjeno tijekom same igre.

Dodajmo i da je rijetkost u kartaškim igrama da se bodovanje karata razlikuje u adutu od ostalih boja pa tako u beli imamo jednu devetku koja vrijedi 14 i jedna je od najjačih karata, a tri ostale potpuno su bezvrijedne i igračima ne donose ništa…

Bela u budućnosti

Nema sumnje, teško je zamisliti studentske i umirovljeničke domove bez mađarskih karti i strastvenih partija bele, u kojima nerijetko izbijaju svađe među suigračima, ako jedan od njih provodi taktiku na način koji se ne sviđa drugome.

Bela je u Hrvatskoj i dalje igra koju vole međusobno igrati bračni parovi, kao i školarci te penzioneri, sa stoljetnom tradicijom koja će se zasigurno produžiti i u budućnosti.

Danas je belot itekako popularan za kraćenje vremena i na Internetu, a u našoj zemlji neki ga igraju čak i na radnom mjestu. 

Ipak, sreća kao presudni faktor uz pravila koja daju nedostižnu prednost onome tko pri dijeljenju dobiva odlične karte, limitira popularizaciju ove kartaške igre, koja nikad neće postati dio casina i uvijek će živjeti na razini amaterizma. 

Svejedno, za kraćenje vremena i dobru zabavu bela će ostati odličan izbor pa očekujemo još mnogo odigranih partija ove kartaške igre diljem naše zemlje, koju neće odbaciti niti buduće hrvatske generacije…