Vis: najstariji grad u Hrvatskoj i otok zatvoren za strance do 1989.

Vis je otok u srednjoj Dalmaciji čiji istoimeni grad nosi titulu najstarijeg grada u Hrvatskoj, osnovanog kao grčka kolonija Issa još 397. godine prije Krista. Uz iznimno duboku povijest, otok je gotovo cijelo 20. stoljeće bio zatvoren za strane posjetitelje zbog svog strateškog vojnog značaja, što mu je, paradoksalno, pomoglo sačuvati netaknutu prirodu do danas. Ovaj tekst prolazi kroz osnovne podatke o otoku, kako do njega stići, i njegovu jedinstvenu povijest.

Gdje se nalazi otok Vis i kako do njega stići

Vis se nalazi u srednjoj Dalmaciji, udaljen oko 45 kilometara od kopna i otprilike 30 nautičkih milja od Splita, što ga čini jednim od najudaljenijih naseljenih otoka na hrvatskom dijelu Jadrana. Upravo grad Vis jedino je mjesto na otoku s redovitom trajektnom i katamaranskom linijom prema Splitu, koja tijekom sezone vozi i do četiri puta dnevno, dok ljeti postoji i sezonska veza s talijanskom Anconom. Otok obuhvaća površinu od 90,3 četvorna kilometra, s obalom dugom 77 kilometara.

Issa: najstariji grad u Hrvatskoj

Prvo naselje na mjestu današnjeg grada Visa osnovali su sirakuški Grci pod vodstvom Dionizija Starijeg početkom 4. stoljeća prije Krista, s godinom 397. pr. Kr. koju povjesničar Grga Novak ističe kao mogući datum osnutka. Ovo čini Issu, kako se antički grad zvao, najstarijim gradom u Hrvatskoj i na cijeloj istočnoj obali Jadrana.

Issa se razvila kao samostalan polis (grad-država), s vlastitim novcem, flotom, zakonima i razvijenom trgovinom, keramičkom proizvodnjom i vinogradarstvom, te je čak osnivala vlastite kolonije na susjednim otocima i dalmatinskom kopnu, uključujući naselja na mjestu današnjeg Splita (Epetion) i Trogira (Tragurion).

Samostalnost je zadržala sve do 1. stoljeća prije Krista, kad je nakon Cezarova preuzimanja vlasti postala dio Rimskog Carstva, a kasnije je stanovništvo grada steklo i rimsko građansko pravo, poznato kao Issa civium Romanorum. Ostaci grčko-rimskog razdoblja, uključujući terme, kazalište na poluotoku Prirovu i gradske bedeme, vidljivi su u gradu i danas, iako su zidovi termi teško oštećeni tijekom Drugog svjetskog rata.

Burna srednjovjekovna i novovjekovna povijest

Nakon rimskog razdoblja, Vis dijeli sudbinu ostatka Dalmacije kroz niz vladavina: mletačka flota osvojila je i razorila grad 997. godine, odvodeći dio stanovništva u roblje, dok su Mlečani otok ponovno zauzeli 1145. godine. Od 1180. otok dolazi pod vrhovnu vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva, a kasnije ponovno pod mletačku vlast, kad postaje dio autonomne hvarske komune.

Godine 1483. Aragonci su tijekom rata s Venecijom uništili naselje Velo Selo u središtu otoka, nakon čega su se preživjeli stanovnici spustili prema obali i utemeljili luku svetog Jurja, Kut i Luku, jezgru današnjeg grada Visa. Propašću Venecije, otok nakratko dolazi pod Napoleonovu vlast (1805.-1815.), nakon čega ga engleska mornarica pretvara u središte jadranske trgovine, izvozište vina i tranzitnu luku za sol i robu s Balkana, razdoblje u kojem je stanovništvo naraslo na čak 12.000.

Otok zatvoren za strance do 1989.

Zbog svog izoliranog, strateškog položaja daleko od kopna, Vis je tijekom Drugog svjetskog rata ostao izvan dosega njemačke obalne artiljerije, postavši posljednje utočište partizanskih snaga i saveznika, dok je ratni aerodrom na otoku pomogao u spašavanju brojnih savezničkih pilota. Ova strateška vrijednost nastavila se i u socijalističkoj Jugoslaviji, kad je na otoku izgrađeno više od 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za sklanjanje ratnih brodova.

Otok je ostao zatvoren za strane posjetitelje sve do 1989. godine, dok su posljednje jugoslavenske vojne postrojbe otok napustile tek 1992. Ova dugogodišnja izolacija, iako je usporila turistički razvoj u odnosu na druge dalmatinske otoke, pomogla je očuvati netaknutu prirodu i autentičan karakter Visa, kvalitetu koju otok i danas ističe kao svoju prednost.

Arheološki muzej i znamenitosti

Arheološki muzej, smješten u tvrđavi iz doba austrijske vladavine, čuva najveću zbirku predmeta iz razdoblja grčke kolonije Isse, uključujući brončanu glavu božice Artemide iz 4. stoljeća prije Krista, primjere grčke keramike, skulpture i nakita. Zaštićena povijesna jezgra grada, koja obuhvaća nekoliko ulica oko luke, i danas čuva mediteranski šarm slojevite, više od 2.400 godina duge povijesti.

Uz grad Vis, drugo veće naselje na otoku je Komiža, na suprotnoj, zapadnoj strani otoka, poznata po čakavskom, takozvanom cokavskom narječju i vlastitom, zasebnom identitetu unutar otoka.

Priroda i okolni otočići

Oko otoka nalazi se nekoliko manjih, pučinskih otočića, uključujući Biševo, poznat po slavnoj Modroj špilji, te Brusnik, Jabuku, Ravnik i Svetac. Izrazito sredozemna klima čini Vis najtoplijim od svih većih naseljenih hrvatskih otoka, iako njegova udaljenost od kopna i ostalih otoka znači i izloženost jačem vjetru nego kod susjednih, zaklonjenijih otoka. Ova kombinacija izolacije, tople klime i netaknute prirode, dodatno pojačana desetljećima vojne zabrane pristupa, otoku danas daje karakter koji se rijetko pronalazi na pristupačnijim, prometnijim dijelovima hrvatske obale.

Zaključak

Vis kombinira titulu najstarijeg grada u Hrvatskoj, sa slojevitom poviješću koja seže od grčke Isse do britanske pomorske trgovine, s jedinstvenom pričom o desetljećima vojne izolacije koja je otoku, unatoč usporenom turističkom razvoju, pomogla sačuvati autentičnost rijetku na ostatku hrvatske obale.

Često postavljana pitanja