Plima i oseka na Jadranu pojava su koju primjeฤujemo, ali rjeฤe nego na velikim oceanima, jer su razlike u razini mora kod nas razmjerno male. Ipak, te morske mijene itekako utjeฤu na obalu, luฤice, ribolov i svakodnevni ลพivot uz more. U ovom tekstu objaลกnjavamo kako nastaju plima i oseka, zaลกto su na Jadranu male te kako se njihov utjecaj osjeti na moru i obali dalmatinskog kraja.
ล to su plima i oseka
Plima i oseka, poznate i kao morske mijene, redovito su izmjenjivanje razine mora tijekom dana. Plima je razdoblje kada se razina mora podiลพe, a oseka razdoblje kada se ona spuลกta. Te se pojave izmjenjuju u pravilnim ciklusima, pa se tijekom dana more nekoliko puta digne i spusti.
Iako se na prvi pogled ฤini da je more uvijek na istoj razini, ono zapravo neprestano โdiลกeโ, podiลพe se i spuลกta u ritmu koji odreฤuju nebeska tijela. Na oceanskim obalama te su razlike golemะต, pa more zna otkriti ili preplaviti velike dijelove obale. Na Jadranu su razlike znatno manje, ali pojava je ista i ravna se po istim zakonima. Razumijevanje plime i oseke pomaลพe da bolje shvatimo ponaลกanje mora uz naลกu obalu.
Kako nastaju plima i oseka
Plima i oseka nastaju prije svega zbog gravitacijskog privlaฤenja Mjeseca, a dijelom i Sunca. Mjesec svojom gravitacijom privlaฤi vodenu masu na Zemlji, stvarajuฤi โizboฤenjeโ mora na strani okrenutoj prema njemu, ali i na suprotnoj strani planeta. Kako se Zemlja okreฤe, ta se izboฤenja pomiฤu, pa pojedina obala prolazi kroz razdoblja plime i oseke.
Iako je Sunce mnogo veฤe od Mjeseca, zbog puno veฤe udaljenosti njegov je utjecaj na mijene manji, ali ipak znaฤajan. Kada se Sunce i Mjesec poravnaju, za mladog mjeseca i punog mjeseca, njihovi se uฤinci zbrajaju, pa nastaju najveฤe mijene, takozvane ลพive mijene. Kada su pak Sunce i Mjesec pod pravim kutom, njihovi se uฤinci djelomiฤno poniลกtavaju, pa su mijene najmanje. Zbog toga jaฤina plime i oseke nije uvijek ista, nego se mijenja tijekom mjeseca, ovisno o poloลพaju Mjeseca i Sunca.
Zaลกto su plima i oseka na Jadranu male
Jedna od osobitosti Jadrana jest da su na njemu plima i oseka razmjerno male, osobito u usporedbi s velikim oceanskim obalama, gdje razlike znaju biti i nekoliko metara. Na Jadranu su te razlike u pravilu mnogo manje i mjere se uglavnom u desecima centimetara.
Glavni je razlog u tome ลกto je Jadran relativno malo i zatvoreno more, povezano s Sredozemljem, koje je i samo priliฤno zatvoreno u odnosu na svjetske oceane. U takvim uvjetima morske mijene ne mogu se razviti onako snaลพno kao na otvorenim oceanskim obalama. Zbog toga su plima i oseka na Jadranu blage, pa ih mnogi jedva primjeฤuju. Ipak, i te male razlike imaju svoj utjecaj, a njihova jaฤina moลพe se razlikovati ovisno o dijelu Jadrana, pri ฤemu su na sjevernom Jadranu neลกto izraลพenije nego na jugu. Za precizne podatke o amplitudama na pojedinim dijelovima obale vrijedi pogledati specijalizirane izvore. [Provjeriti konkretne podatke o amplitudama po dijelovima Jadrana]
Kako plima i oseka utjeฤu na more i obalu
Iako su na Jadranu blage, plima i oseka ostavljaju vidljiv trag na moru i obali, osobito ako se zna gdje gledati. Njihov se utjecaj najbolje uoฤava u plitkim uvalama, luฤicama i na poloลพenim, ravnim obalama.
Na obali i u luฤicama
Na obali se plima i oseka najlakลกe primijete po razini mora uz obalne zidove, gatove i stijene. Za oseke more se povuฤe, pa se otkriju niลพi dijelovi obale, kamenja i pojasa uz more koji su za plime pod vodom. Na tim se dijelovima ฤesto vidi granica do koje seลพe more, prepoznatljiva po tragovima soli, algama i ลกkoljkaลกima koji rastu upravo u tom pojasu.

U luฤicama i malim marinama plima i oseka utjeฤu na razinu mora uz vezove, pa iskusni pomorci i ribari to uzimaju u obzir pri vezivanju plovila i planiranju ulaska i izlaska iz plitkih luฤica. Iako su promjene male, u vrlo plitkim podruฤjima i nekoliko desetaka centimetara moลพe biti vaลพno. Zato je poznavanje ritma plime i oseke dio svakodnevnog znanja ljudi koji ลพive uz more.
Na ribolov i plovidbu
Plima i oseka imaju odreฤenu ulogu i u ribolovu te plovidbi, osobito u priobalju. Kretanje mora povezano s mijenama utjeฤe na strujanje vode u plitkim podruฤjima, kanalima i uvalama, ลกto ribari uzimaju u obzir pri procjeni gdje i kada bacati mreลพe ili udice, prema iskustvu prenoลกenom generacijama.
Za plovidbu, osobito u vrlo plitkim podruฤjima i uskim prolazima, poznavanje razine mora moลพe biti korisno, jer za oseke pojedini plitki prolazi postaju teลพe prohodni. Iako na Jadranu mijene nisu tako dramatiฤne da bi bitno mijenjale plovidbu kao na oceanima, iskusni pomorci ipak prate stanje mora. Uz mijene, na razinu mora uz obalu znatno utjeฤu i vjetar te tlak zraka, pa se stvarna slika mora ฤesto oblikuje kombinacijom svih tih ฤimbenika.
Plima, oseka i vremenske prilike
Na Jadranu je vaลพno znati da razina mora uz obalu ne ovisi samo o plimi i oseki, nego i o vremenskim prilikama, ponekad i viลกe nego o samim mijenama. Vjetar, tlak zraka i vremenske situacije mogu razinu mora podiฤi ili spustiti viลกe nego same morske mijene.
Primjerice, jaki vjetrovi koji puลกu prema obali mogu nagomilati more i podiฤi njegovu razinu, osobito u zatvorenim zaljevima i na sjevernom Jadranu. Niski tlak zraka takoฤer pridonosi viลกoj razini mora. Kada se takve vremenske prilike poklope s plimom i ลพivim mijenama, razina mora uz nisku obalu moลพe biti osjetno viลกa nego inaฤe, ลกto je u nekim priobalnim mjestima poznata pojava. Zato se stvarno stanje mora uz obalu najbolje razumije kad se u obzir uzmu i mijene i vremenske prilike zajedno.
Zanimljivosti o plimi i oseki na Jadranu
Plima i oseka na Jadranu kriju i nekoliko zanimljivosti koje ih ฤine posebnima. Prva je upravo njihova blagost: mnogi posjetitelji naviknuti na velike oceanske mijene iznenade se koliko su na Jadranu male, pa ih gotovo i ne primijete tijekom odmora.
Druga je zanimljivost da se, unatoฤ blagosti, njihov ritam itekako osjeti u ลพivotu uz more, od ribara i pomoraca do onih koji promatraju obalu. Treฤa je da se utjecaj mijena razlikuje duลพ obale, pa nisu svugdje jednako izraลพene. Upravo taj spoj znanstvene pravilnosti i lokalnih osobitosti ฤini plimu i oseku zanimljivom pojavom za sve koji vole more i ลพele bolje razumjeti kako ono โdiลกeโ uz dalmatinsku obalu.
Zakljuฤak
Plima i oseka na Jadranu blage su, ali stalno prisutne morske mijene koje nastaju prije svega zbog gravitacijskog djelovanja Mjeseca i Sunca. Iako su zbog zatvorenosti Jadrana i Sredozemlja male i mjere se uglavnom u desecima centimetara, njihov se utjecaj osjeti na obali, u luฤicama, ribolovu i plovidbi.
Uz same mijene, na razinu mora uz obalu snaลพno utjeฤu i vjetar i vremenske prilike, pa se stvarna slika mora oblikuje kombinacijom svih tih ฤimbenika. Za sve koji ลพive uz more ili u njemu uลพivaju, razumijevanje plime i oseke dio je bogatijeg doลพivljaja Jadrana i njegova neprestanog, tihog ritma.
ฤesto postavljana pitanja o plimi i oseki na Jadranu
Zaลกto su plima i oseka na Jadranu tako male?
Jer je Jadran relativno malo i zatvoreno more, povezano sa Sredozemljem, koje je i samo priliฤno zatvoreno. U takvim uvjetima morske mijene ne razvijaju se snaลพno kao na otvorenim oceanima, pa su razlike u razini mora uglavnom male, reda desetaka centimetara.
Kako nastaju plima i oseka?
Nastaju prije svega zbog gravitacijskog privlaฤenja Mjeseca, a dijelom i Sunca, koji privlaฤe morsku vodu i stvaraju izboฤenja mora. Kako se Zemlja okreฤe, obale prolaze kroz razdoblja plime i oseke u pravilnim ciklusima.
Kada su plima i oseka najjaฤe?
Najjaฤe su za takozvanih ลพivih mijena, kada se Sunce i Mjesec poravnaju, za mladog i punog mjeseca, pa se njihovi uฤinci zbrajaju. Kada su pod pravim kutom, mijene su najmanje.
Utjeฤu li plima i oseka na ribolov na Jadranu?
Da, u odreฤenoj mjeri. Kretanje mora povezano s mijenama utjeฤe na strujanje vode u priobalju, uvalama i kanalima, ลกto ribari uzimaju u obzir. Uz mijene, vaลพnu ulogu imaju i vjetar te vremenske prilike.
Ovisi li razina mora na Jadranu samo o plimi i oseki?
Ne. Uz plimu i oseku, na razinu mora uz obalu znatno utjeฤu i vjetar te tlak zraka. Jaki vjetrovi prema obali i niski tlak mogu razinu mora podiฤi viลกe nego same mijene, osobito na sjevernom Jadranu.
