Med je od davnina poznat kao eliksir i ljekovita namirnica. Njegova slatkoća, okus i hranjivost izuzetno su cijenjeni od znanstvenika, medicinara, poklonika narodne medicine i običnog puka, a mnogima od nas omiljeni doručak, sastojak kolača ili zaslađivač čaja.
Prvi otkriveni dokaz o tome da se med koristio u prehrani potječe daleko u prošlost, u 7. tisućljeće prije Krista. Na grbu Donjeg Egipta nalazila se pčela, koja se često crtala u raznim pismima kao znak privrženosti. Ona se nalazi i na grobovima prvih faraona. Pčelarstvo kao zanat pojavilo se u Srednjem Egiptu, a med se koristio za izradu kolača od meda i za kozmetiku.
Med je bio bitan i u staroindijskoj mitologiji u kojoj su smatrali pčelu svetom životinjom. Uz glavnog boga Višnu uvijek se nalazila pčela, a katkad je i on sam predstavljan kao pčela koja se odmara na lotosovom cvijetu.
Stari Grci su također vrlo cijenili med koji se često žrtvovao Bogovima, a piće bogova za njih je bila medovina. Oni su prvi prepoznali i njegova ljekovita svojstva, a jedan od najvećih svjetskih filozofa, Aristotel, bio je vrlo fasciniran pčelama.
Poznati rimski pjesnik Vergilije i sam je bio pčelar, a čak je i spjevao odu o pčelama u svom najpoznatijem epu Eneida.
Što je med?
Med je vrlo sladak i gust sirup kojeg proizvode pčele medarice iz nektara kojeg skupljaju s cvjetova. Nektar je izvor ugljikohidrata kojeg pčele pretvaraju u lako probavljivu glukozu i fruktozu. Med koji dozri ne sadrži više od 15% vode, a same ga pčele čuvaju od kvarenja tako da na njega stavljaju voštani poklopac.
Zbog čega je med toliko hranjiv? Med sadrži minerale, razne vrste aminokiselina, derivate klorofila, inulin, vosak, flavonoide, kompleks vitamina B i mnoge druge vrijedne nutrijente. Za razliku od običnog šećera med sadrži šećere koji su lako probavljivi pa je mnogo bolji izbor za vas.
Zbog čega je med koristan za zdravlje?
Većina ljudi zna ponešto o slobodnim radikalima koji su loši za naš organizam. To su loše i nestabilne tvari koje narušavaju zdravlje ako ih se previše stvara u našim tijelima. Kako bi se utjecaj slobodnih radikala neutralizirao preporučuje se uzimati antioksidativne tvari koje neutraliziraju njihov učinak. Med je odličan antioksidans koji sadrži polifenole koji imaju visoku antioksidativnu aktivnost. I ne samo da je odličan antioksidans, on potiče tijelo da iz hrane uzima još više antioksidansa. Med s najviše antioksidativne aktivnosti je tamni livadni med.
Redovna konzumacija meda u velikom postotku smanjuje mogućnost dobivanja mnogih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, raka ili Alzheimerove bolesti. Med je poznat i po tome što smanjuje kolesterol u krvi što je velik faktor kod razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Med je također jako dobar za imunitet jer aktivira imunološki sustav i pomaže tijelu u borbi protiv raznih infekcija. Također je dobar u borbi protiv bakterija što se vidi odmah pri njegovoj konzumaciji kada vrši lokalnu dezinfekciju usne šupljine dok ga držimo u ustima.
Redovnom upotrebom meda stimulira se i razmnožavanje dobrih bakterija u crijevima što pomaže probavljati hranu. Med je odlična zamjena i za voće koje se sve manje konzumira, a koje je također pomagalo u održavanju dobre probave.
Kako prepoznati pravi prirodni med?
S obzirom na to da se danas na tržištu mogu pronaći razni „medni“ proizvodi koji zapravo i nisu napravljeni od meda, isto se tako lako može pronaći i med upitne kvalitete. Ako niste sigurni je li med dobar ili nije, evo nekoliko trikova koji će vam otkriti kako izgleda pravi zreli med:
- Ako je u medu mnogo vode takav će se med brzo razliti po staklenoj površini dok pravi med ostaje spljošten i ne razlijeva se.
- Med nije dobar ako je vodenast i brzo curi sa žlice; pravi med curi vrlo sporo i gotovo bez prekida, sve do debljine konca. Ako kapa, med nije zreo.
- Ako okrenete staklenku s medom, zračni balon se mora pomicati prema poklopcu i to bez lomova, u obliku jedinstvene kugle
Najčešće vrste meda:
Livadni med – ovo je med napravljen od raznog livadnog cvijeća stoga ima veliku količinu raznih vrsta peludi. Može biti blag no može biti i jako aromatičan, te svijetle do jako tamne boje. Ovaj se med najbrže kristalizira. Smatra se jako dobrim za konzumaciju kod bolesti, te za zdravlje djece i starijih.
Bagremov med – blag i mirisan med često je vrlo proziran, a s obzirom na visok udio fruktoze jako se rijetko kristalizira. Ovaj med povoljno djeluje na živčani sustav, a povoljno djeluje i u liječenju nesanice i vrtoglavice. Također je dobar za želudac i probavni sustav te za dišni sustav.
Cvjetni med – ovaj je med nastao od livadnog cvijeća, voćaka i šumskog bilja pa također sadrži vrlo visoku količinu peludi. Jako se brzo kristalizira i odlična je pomoć kod raznih bolesti.
Med od kestena – ovo je med jakog okusa, s velikom količinom peludi i velikom količinom minerala. Preporučuje se za iskašljavanje sekreta kod bolesti dišnog sustava te za liječenje raznih bolesti želuca i probavnog sustava. Širi periferne žile pa je dobar za probleme uzrokovane slabom cirkulacijom.
Med od lipe – med žutozelene boje nastao je od cvjetova lipa i ima izrazito ugodan okus i miris. Odličan je u liječenju prehlade i gripe, pomaže kod upale dišnih puteva te potiče probavu.
Istina o medu:
- Kristalizacija je prirodno svojstvo meda jer je prezasićen jednostavnim šećerima.
- Sve pčelinje proizvode bi kod konzumacije trebalo što dulje držati u ustima jer se mnoge nutritivne tvari mogu upiti direktno u krv preko podjezičnih krvnih žila.
- Ako je med tamnije boje to znači da sadrži više mineralnih tvari.
- Med se ne smije zagrijavati na temperaturi većoj od 40 C jer će tada izgubiti svu svoju hranjivost.
- Med uvijek treba uzimati s tekućinom jer ima veliku sposobnost upijanja vlage.
- Med se ne smije uzimati metalnim žlicama jer one mijenjaju med.
- Med se mora čuvati na suhom i tamnom mjestu, ali preporučljiva temperatura čuvanja je 5-10 C, jer tada može trajati godinama. Može se čuvati na sobnoj temperaturi, ali tada ima kraći vijek jer u njemu djeluju enzimi.
- Med se može smrznuti i to na temperaturi od -17C.
