Svi smo se barem jednom zapitali koji su dalmatinski običaji na rubu zaborava i jesmo li ih ikada doživjeli u njihovom izvornom obliku. Ti običaji nisu samo folklor, nego živa priča o identitetu i svakodnevici ljudi na Jadranu. Koji su zanimljivi dalmatinski običaji koji danas polako nestaju? Radi se o ritualima vezanim uz more, poljoprivredu, pjesmu i društveni život, a svaki od njih otkriva jedan sloj kulturne baštine.
Koji su dalmatinski običaji na rubu zaborava?
Čak i ako nismo odrasli u Dalmaciji, lako nas osvoji njihova toplina i simbolika. U nastavku donosimo 9 primjera koji nam otkrivaju jedinstveni duh Dalmacije.
1. Kolo na rivi
Nekada je bilo nezamislivo da prođe fešta bez spontanog kola na rivi. Ljudi bi se uhvatili za ruke i zapjevali, a pjesma bi odzvanjala cijelim mjestom. Danas se ovaj običaj rijetko vidi, osim možda na turističkim manifestacijama.
- okupljalo je cijelu zajednicu
- pjesma i ples bili su spontani, bez instrumenata
- simbol zajedništva i veselja
2. Blagoslov maslinika
Maslina je simbol života u Dalmaciji i jedno od najvažnijih stabala mediteranskog kraja. Kada se pitamo koji su dalmatinski običaji na rubu zaborava, blagoslov maslinika svakako zauzima važno mjesto.
Svećenici su nekada redovito obilazili maslinike i blagoslivljali ih uoči berbe, a obitelj bi se okupljala i molila za dobar urod. Danas ovaj običaj polako nestaje, iako se maslina i dalje poštuje kao sveta biljka i podsjetnik na koji su zanimljivi dalmatinski običaji koji nose duboku simboliku.
3. Ribarija u zoru
Ribari su nekada izlazili na more prije prvog svitanja, a povratak u selo bio je pravi događaj. Djeca bi čekala ulov, a žene pripremale soljenje ribe. Tradicionalni način ribolova mrežama i parangalom danas gotovo da ne postoji, zamijenili su ga moderni alati i turizam.
4. Ojkanje i ganga
Ovaj jedinstveni način pjevanja, prepoznatljiv po dugom „drmanju“ glasa, bio je neizostavan u druženjima. Danas se ojkanje čuva kroz kulturno-umjetnička društva, ali u svakodnevici ga gotovo više ne čujemo.
- UNESCO je ojkanje proglasio zaštićenom nematerijalnom baštinom
- izvorno se pjevalo na poljima ili nakon rada
- važan identitet dalmatinskog zaleđa
5. Priprema soparnika na ognjištu
Soparnik, staro jelo iz Poljica, spravljao se na ognjištu, prekriven žarom. Iako je dobio status zaštićenog jela, način pripreme na starinski način gotovo je nestao – danas ga se uglavnom peče u modernim pećima.
6. Obiteljska berba grožđa
Vinova loza bila je središte života. Tijekom berbe grožđa okupljale su se cijele obitelji, a događaj je bio i rad i zabava. Danas je taj običaj rijedak jer su vinogradi često zamijenjeni modernim plantažama, a berbu rade strojevi.
7. Procesije brodovima
Mnoge dalmatinske župe imale su tradiciju procesija brodovima u čast svetaca zaštitnika. More bi bilo prekriveno barkama okićenim cvijećem i svijećama. Ovaj prizor danas viđamo rijetko, uglavnom u manjim mjestima koja još njeguju staru tradiciju.
8. Večernja sijela
Nakon cjelodnevnog rada, ljudi bi se okupljali na sijelima, pričali priče, pjevali i razmjenjivali vijesti. To je bio oblik društvenog života koji je povezivao generacije. Danas su sijela zamijenila društvene mreže i televizija.
9. Glagoljaško pjevanje
Jedan od najsvetijih i najstarijih običaja, glagoljaško pjevanje u crkvama, polako nestaje. Nekada su ga njegovali brojni svećenici i bratovštine, a danas ga čujemo uglavnom na posebnim liturgijskim svečanostima.
Zaključak
Kada se pitamo koji su dalmatinski običaji na rubu zaborava, vidimo da se radi o bogatoj kulturnoj baštini koja svjedoči o životu naših predaka. Od kola na rivi do glagoljaškog pjevanja, svaki običaj nosi priču koju vrijedi sačuvati. Ako želimo znati kako iskusiti autentičnu Dalmaciju, moramo otvoriti oči i srce za ove male, ali značajne fragmente prošlosti, jer oni daju dušu današnjoj obali.