Poznati engleski egiptolog John Gardner Wilkinson (1797.-1875.), ‘otac britanske egiptologije', putovao je kroz Dalmaciju u jesen 1844. Objavio je 1848. u Londonu djelo ‘Dalmacija i Crna Gora, s putovanjem do Mostara u Hercegovini', u dvije knjige. U svojem djelu dao je vrlo zanimljive opise i niz svojih crteža iz Dalmacije, a Svein Monnesland prezentirao ih je današnjim čitateljima u svojoj knjizi ‘Dalmacija očima stranaca', donosi Dalmatinski portal.
– Namještenja u Dalmaciji ne računaju se kao osobito privlačna; uglavnom nisu ni unosna ni poželjna, osim, možda, mjesto guvernera… Mnogi drugi carski činovnici, koji nisu rodom Dalmatinci, gledaju na namještenje ovdje kao na prognanstvo; jedino se tješe time da to može dovesti do nečega boljeg, te je vrlo uobičajena primjedba: ‘Dalmacija je austrijski Sibir.'
– Iako je Šibenik mali, i ulice krivudave, mnoge su kuće lijepe i dobro građene za jedan dalmatinski grad; i lijep je izgled s mora… Neke slikovite grupe često se vide na rivi gdje je usidren parobrod dok ukrcava ugljen, te se mnogi zanimljivi prizori događaju tom prilikom. Ugljen ukrcavaju žene, koje su, kao obično u Dalmaciji, mjesni nosači i živa kolica, dok se muškarci s kikama bave prijatnijim poslovima. Proizvođača ima malo, i u primorskim gradovima i u unutrašnjosti. Ni Dalmatinci talijanskog podrijetla ni oni slavenske rase nisu poznati po stručnosti, osim brodograditelja u Korčuli, proizvođača likera u Zadru te prodavača ulja i vina po cijeloj zemlji. Morlakinje su visoke i dobro građene, često lijepe, ali rijetko posve čiste. A u planinskim područjima neprestani rad koji moraju obavljati čini ih mišićavim i jakim, ali brzo kvari nježnost i svježinu mladosti, prenosi Šibenski.
– Seljaci ne uzgajaju veliki broj ovaca ili stoke. Konji su rijetki i vrlo mali, a iako ima purana i druge peradi, nema nikakvih poticaja da ih se uzgaja. A ribolov, koji bi mogao biti vrlo unosan, zanemaren je ili spriječen kratkoročnim obvezama. Seljaci, bez obzira na to koliko su neuki, dobroćudni su i navikli na velike fizičke napore, samo im treba dati prave upute da bi radili kako treba – stoji, između ostalog, u više od 150 godina starim zapisima iz Dalmacije gdje se ponovno spominje i Šibenik.
