Nacionalni park Mljet, proglašen još 1960. godine, prvi je institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog morskog ekosustava na Jadranu i danas obuhvaća gotovo polovicu istoimenog otoka. Njegova najpoznatija obilježja, Veliko i Malo jezero te otočić Svete Marije s benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća, čine ga jednim od najprepoznatljivijih parkova na hrvatskoj obali. Ovaj tekst prolazi kroz osnovne podatke o parku, njegova dva jezera i ono što vrijedi vidjeti prilikom posjeta.
Gdje se nalazi Nacionalni park Mljet
Nacionalni park Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog otoka u južnoj Dalmaciji, jugoistočno od Dubrovnika. Park je proglašen 15. prosinca 1960. godine, u početku na površini od oko 5.400 hektara kopna i mora, otprilike trećini ukupne površine otoka. Kasnijim proširenjima zaštićeno područje naraslo je na otprilike 54 posto otoka, čime je Mljet danas jedini hrvatski otok kojemu je više od polovice teritorija pod statusom nacionalnog parka.
Veliko i Malo jezero — jedinstven prirodni fenomen
Dva slana jezera, Veliko i Malo, nastala su prodorom mora u kraški teren otoka i predstavljaju svjetski fenomen koji ni danas nije u potpunosti istražen. Kroz uzak Solinski kanal odvija se stalna izmjena vode između jezera i otvorenog mora, pri čemu struja mijenja smjer svakih šest sati prateći plimu i oseku, gotovo poput dvostrukog daha samog otoka.
Veliko jezero, površine 1,45 četvornih kilometara, duljine 2,5 kilometra i dubine do 46 metara, veće je i poznatije od dva jezera, dok Malo jezero dosiže dubinu od 29 metara. Oba jezera povezuje uzak kanal premošćen kamenim mostićem, poznatim jednostavno kao Mali most, jedna od glavnih informativnih točaka parka i mjesto odakle trajektne veze vode prema otočiću Svete Marije. Zaštićene od udara otvorenog mora, obale jezera obrasle su gustim borovim šumama koje se spuštaju gotovo do same vode, stvarajući mirniji, gotovo jezerski ugođaj usred inače razigranog Jadrana, uz manje valove nego na vanjskoj obali otoka.
Na ulazu u Veliko jezero, gdje se stalna izmjena morske vode najintenzivnije osjeća, razvila se najveća sredozemna kolonija busenastog koralja, prostrana čak 650 četvornih metara, dok je Malo jezero poznato po gustoj populaciji plemenite periske, zaštićene mediteranske školjke. Dno oba jezera bogato je i drugim školjkašima, poput Jakobovih kapica i prstaca, što jezera čini jednako zanimljivima ronilaca koliko i ljubiteljima krajolika na površini.
Otočić Svete Marije i benediktinski samostan
U južnom dijelu Velikog jezera, na sitnom otočiću veličine tek 120 sa 200 metara, nalazi se benediktinski samostan s crkvom svete Marije, sagrađen između 1177. i 1198. godine. Papa Inocent III. osobno je 1198. godine izdao dokument kojim posvećuje crkvu, a benediktinci su na otočiću živjeli i djelovali stoljećima, među njima i poznata imena hrvatske književnosti poput Mavra Vetranovića i Ignjata Đurđevića. Samostan je djelovao sve do 1809. godine, kad se ugasio pod Napoleonovom vlašću.
Izvorno romanička građevina, kroz stoljeća nadograđena renesansnim i baroknim elementima, danas djeluje gotovo poput ljetnikovca iz bajke, uz obrambenu kulu na jugoistočnom uglu koja je nekoć štitila cijeli kompleks. Otočić se najlakše obilazi turističkim brodom s kopna uz jezero, a posjet u ranim jutarnjim satima, prvim brodom dana, obično znači i najmirniji, najmanje prometan doživljaj.
Ostale znamenitosti parka
Unutar granica parka nalazi se i nekoliko naselja, uključujući Polače, glavnu turističku i putničku luku s ostacima rimske palače i ranokršćanskih bazilika uklopljenih u živopisan, od vjetrova zaštićen zaljev, te Goveđare s Babinim Kućama, najstarijim naseljem na samim jezerima, i malo mjesto Soline na ulazu u istoimeni kanal. Ovaj kontinuitet naseljenosti, od ilirskih plemena preko Rimskog Carstva i Dubrovačke Republike do današnjih dana, čini Mljet jednako vrijednim kulturno-povijesnim odredištem koliko i prirodnim.
Legenda povezuje Mljet i s Odisejevom špiljom, smještenom na jugozapadnoj strani otoka izvan same jezerske zone, mjestom koje narodna predaja veže uz starogrčki mit o brodolomu Odiseja i njegovom boravku kod nimfe Kalipso. Bivša vojna zgrada na 370 metara nadmorske visine, nekoć zapušten objekt, pretvorena je u planinarski dom, popularnu točku za posjetitelje koji žele istražiti park i pješice ili biciklom, ne samo brodom oko jezera.
Plaže, ronjenje i aktivan odmor
Osim jezera i kulturnih znamenitosti, jugoistočna strana otoka Mljeta, izvan same zone nacionalnog parka, nudi nekoliko popularnih plaža i uvala, među kojima se ističu Okuklje, Prožura, Sobra i Garma. Kupanje je dopušteno i unutar samog Velikog jezera, uz poštivanje pravila zaštite krajolika koja vrijede za cijelo područje parka.
Ronjenje je posebno privlačno oko busenastog koralja i bogatog podmorja na ulazu u Veliko jezero, gdje istraživači i danas bilježe nove podatke o ovom rijetkom ekosustavu. Guste borove šume koje okružuju jezera prepredene su i mrežom pješačkih i biciklističkih staza, dovoljno blagih za obiteljski izlet, ali i dovoljno dugih za cjelodnevnu avanturu oko oba jezera.
Zaključak
Nacionalni park Mljet spaja geološku jedinstvenost dvaju slanih jezera povezanih s morem, duhovnu i kulturnu baštinu benediktinskog samostana, i gustu borovu šumu koja obali jezera daje gotovo bajkovit ugođaj. Kao prvi ozbiljan pokušaj zaštite morskog ekosustava na Jadranu, park ostaje podsjetnik koliko je vrijedno sačuvati krajolik koji se, kako brojni istraživači priznaju, ni danas u potpunosti ne razumije.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi Nacionalni park Mljet?
Nacionalni park Mljet nalazi se na zapadnom dijelu otoka Mljeta u južnoj Dalmaciji, jugoistočno od Dubrovnika. Park je proglašen 1960. godine i danas obuhvaća otprilike 54 posto ukupne površine otoka.
Koja su dva jezera u Nacionalnom parku Mljet?
Riječ je o Velikom i Malom jezeru, dva slana jezera nastala prodorom mora u kraški teren otoka, povezana uskim kanalom s otvorenim morem kroz koji se voda izmjenjuje svakih šest sati. Veliko jezero duboko je do 46 metara, a Malo jezero do 29 metara.
Što se nalazi na otočiću Svete Marije?
Na otočiću u južnom dijelu Velikog jezera nalazi se benediktinski samostan s crkvom svete Marije, sagrađen između 1177. i 1198. godine. Samostan je djelovao sve do 1809. godine, a danas je jedna od najprepoznatljivijih atrakcija parka, dostupna turističkim brodom.
Kada je Mljet proglašen nacionalnim parkom?
Mljet je nacionalnim parkom proglašen 15. prosinca 1960. godine, kao prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog morskog ekosustava na Jadranu. Izvorno je zaštićena trećina otoka, a kasnijim proširenjima park danas obuhvaća oko polovice njegove površine.
Može li se kupati u Nacionalnom parku Mljet?
Da, kupanje je dopušteno unutar samog Velikog jezera, uz poštivanje pravila zaštite krajolika. Izvan zone parka, na jugoistočnoj strani otoka, nalaze se i popularne plaže poput Okuklja, Prožure, Sobre i Garme.
