Velebit je najveća hrvatska planina i najveći park prirode u zemlji, s površinom od oko 2200 četvornih kilometara. Unutar njegovih granica nalaze se čak dva nacionalna parka, Sjeverni Velebit i Paklenica, uz strogi rezervat i dio hrvatske baštine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ovaj tekst prolazi kroz osnovne podatke o planini, njezinu zaštitu i mjesta koja vrijedi posjetiti.
Gdje se nalazi i koliko je dug
Velebit se proteže duž hrvatske obale Jadrana, od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku, u duljini od preko 140 kilometara, čime je najduža planina u Hrvatskoj. Širina mu varira između deset i trideset kilometara, a masiv se tradicionalno dijeli na tri cjeline: Sjeverni, Srednji i Južni Velebit.
Najviši vrh planine je Vaganski vrh, visok 1757 metara, smješten u južnom dijelu masiva. Riječ je o širokom, travnatom vrhu s kojeg se za vedra vremena vidik pruža u krugu od čak 300 kilometara, sve do Risnjaka, Kleka i Troglava na Dinari.
Park prirode i zaštićeni status
Velebit je proglašen parkom prirode 1981. godine i od tada ostaje najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj. Njegov status dodatno je potvrđen 1978. godine, kad je UNESCO planinu proglasio rezervatom biosfere (Man and Biosphere program), prepoznajući je kao područje od globalnog značaja za očuvanje prirode.
Dio Velebita ušao je 2017. godine i na UNESCO-ov popis svjetske baštine, kao dio zajedničke prekogranične nominacije “Bukove prašume Karpata i drugih regija Europe”. Na tom su popisu iskonske bukove šume unutar nacionalnih parkova Sjeverni Velebit i Paklenica, kao i unutar strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, ukupne površine preko 2000 hektara.
Dva nacionalna parka unutar Velebita
Unutar granica parka prirode nalaze se dva zasebna nacionalna parka, svaki s vlastitom upravom i vlastitim karakterom.
Nacionalni park Paklenica, proglašen još 1949. godine kao drugi nacionalni park u Hrvatskoj (odmah nakon Plitvičkih jezera), smješten je na obroncima južnog Velebita i obuhvaća kanjone Velike i Male Paklenice, duboko usječene u planinu. S površinom od 95 četvornih kilometara, dom je i najvišim velebitskim vrhovima, Vaganskom vrhu i Svetom brdu (1753 m). Paklenica je ujedno i najposjećenije penjačko središte u Hrvatskoj, s oko 600 uređenih smjerova različite težine, uključujući Anića kuk (712 m), najveću stijenu u zemlji.
Nacionalni park Sjeverni Velebit, najmlađi hrvatski nacionalni park, zaštićen je 1999. godine. Unutar njega nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te dva botanička rezervata, Visibaba (stanište endemske hrvatske sibireje) i Zavižan-Balinovac-Velika kosa, gdje se nalazi i Velebitski botanički vrt.
Vrhovi, staze i planinarenje
Osim Vaganskog vrha, planinari najčešće posjećuju i Sveto brdo (1753 m), drugi najviši vrh Velebita s pogledom na ličku i primorsku stranu, te Liburniju (1709 m), vrh nazvan po prvom planinarskom društvu u Zadru i Dalmaciji, s kojeg se pruža pogled na cijeli srednjodalmatinski arhipelag.
Kroz sam Velebit prolazi i legendarna Premužićka staza, jedna od najpoznatijih i najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj, koja povezuje sjeverni i srednji dio planine dugim, blago valovitim grebenskim putem. Samo područje Nacionalnog parka Paklenica ima između 150 i 200 kilometara staza, od jednostavnih turističkih putova kroz kanjon do zahtjevnih planinarskih uspona na najviše vrhove.
Zanimljivosti koje vrijedi znati
Velebit skriva i nekoliko hrvatskih rekorda ispod površine. Lukina jama, jedna od najdubljih jama na svijetu, nalazi se upravo ovdje, dok se u južnom dijelu masiva, na području Crnopca, proteže Kita Gaćešina – Draženova puhaljka, najduži špiljski sustav u Hrvatskoj s 24,5 kilometara istraženih prolaza.
U Paklenici se nalazi i Manita peć, jedina špilja u parku uređena i otvorena za posjetitelje još od 1937. godine; ulaz u nju je na 570 metara nadmorske visine, a uspon od parkirališta traje oko sat i pol.
Zaključak
Velebit nije samo jedna planina, nego cijeli sustav zaštićenih područja koji uključuje dva nacionalna parka, strogi rezervat i status UNESCO-ove svjetske baštine, sve unutar jednog, najvećeg hrvatskog parka prirode. Bilo da tražite zahtjevan uspon na Vaganski vrh, penjanje u kanjonima Paklenice ili mirnu šetnju Premužićkom stazom, park prirode nudi iskustva koja se teško nalaze na jednom mjestu bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.
Često postavljana pitanja
Koliko je visok Velebit?
Najviši vrh Velebita je Vaganski vrh, visok 1757 metara, smješten na području Nacionalnog parka Paklenica u južnom dijelu planine. Drugi najviši vrh je Sveto brdo, visoko 1753 metra.
Gdje se nalazi?
Velebit se proteže duž sjevernog Jadrana, od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku, u duljini od preko 140 kilometara. Planina dijeli obalu Like i Podgorja od unutrašnjosti Dalmacije.
Na koliko se dijelova dijeli?
Velebit se tradicionalno dijeli na tri cjeline: Sjeverni, Srednji i Južni Velebit. Unutar tih cjelina nalaze se i dva nacionalna parka, Sjeverni Velebit na sjeveru i Paklenica na jugu masiva.
Koja je razlika između Parka prirode Velebit i Nacionalnog parka Paklenica?
Park prirode Velebit obuhvaća cijelu planinu i njezino šire područje, dok su Paklenica i Sjeverni Velebit dva manja, strože zaštićena nacionalna parka unutar granica tog istog parka prirode. Nacionalni parkovi imaju viši stupanj zaštite i vlastitu upravu, odvojenu od uprave parka prirode.
