U jeku ratne i humanitarne krize koja je zahvatila Ukrajinu, sve se više počinje diskutirati o državama koje bi se mogle uključiti u rat. Također, tema mnogih razgovora je i ratna spremnost Europljana, odnosno, koje države bi bile spremne ako bi se, kojim slučajem, ratna zbivanja proširila na njihov teritorij. U Hrvatskoj vojni rok ne postoji već gotovo 15 godina, a posljednjih se godina sve više spominje mogućnost povratka obveznog vojnog roka, onakvog kakav je bio prisutan u bivšoj Jugoslaviji.
U Europi postoji 15 država koje imaju vojni rok. U nastavku pogledajte o kojim zemljama se radi…
Rusija
Najveća zemlja na svijetu po površini ima obveznu vojnu službu, s više od 250 tisuća mladih Rusa u dobi od 18 do 27 godina svake godine. Prema web stranici ruskog Ministarstva obrane, obavezna služba u oružanim snagama „nije zabava, bez obzira gdje se nalazite služeći svojoj zemlji, ali biti pravi muškarac znači podnijeti bol i teškoće. Ovo iskustvo učinit će vaš daljnji civilni život mnogo lakšim.”
Ukrajina
Prije početka rata u istočnoj Ukrajini 2014., zemlja je planirala odmaknuti se od služenja vojnog roka. U listopadu 2013. godine, tadašnji predsjednik Janukovič ukinuo je obvezni vojni rok. Međutim, nakon porasta napetosti s Rusijom regrutacija je ponovno vraćena. Prošle je godine 13.575 muškaraca regrutirano u vojsku. Zbog stalnog neprijateljstva sa svojim susjedom na istoku, Ukrajina je proširila veličinu svoje vojske.
Nizozemska
Službeno, Nizozemska ima obveznu vojnu službu, međutim, ona se ne provodi. Nakon što navrši 17 godina, ročnik dobiva dopis Ministarstva obrane u kojem se navodi da je prijavljen za vojnu službu. No, nema obveze pojavljivanja. Obveza služenja vojnog roka ukinuta je 1. svibnja 1997. godine. To znači da ročnici nisu obvezni služiti iako su prijavljeni u sustav.
Austrija
Zemlja bez izlaza na more, jasno, nema mornaricu. Međutim, ročnici mogu služiti u kopnenim snagama, zrakoplovstvu ili specijalnim snagama. Austrija je 1955. godine izdala Deklaraciju o neutralnosti, što znači da se neće u budućnosti pridružiti nijednom vojnom savezu i da će biti odgovorna za vlastitu obranu. Po zakonu, svi muški stanovnici Austrije moraju se prijaviti za vojnu službu nakon što navrše 18 godina, a prije 19. rođendana.
Bjelorusija
Većina vojnika u Oružanim snagama Bjelorusije su ročnici koji služe 18 mjeseci. Tijekom Sovjetskog Saveza služenje u bjeloruskoj vojsci smatralo se prestižnom čašću, ali posljednjih godina broj odgađanja i pokušaja izbjegavanja regrutacije eksponencijalno je rastao. Godine 2019. predsjednik Lukašenko najavio je da će biti oštar s izbjegavanjem regrutacije i planirao je otežati dobivanje odgode.
Švicarska
Svi vojno sposobni Švicarci pozivaju se na služenje vojnog roka s navršenih 19 godina. U prosjeku, dvije trećine ročnika sposobno je služiti. Osnovna služba traje 21 tjedan, nakon čega svake godine slijedi dodatna obuka. Postoji mogućnost da vojno sposobni muškarci dobiju odsustvo od služenja vojnog roka putem prigovora savjesti, u kojem bi slučaju civil morao obavljati rad za opće dobro.
Danska
Danska je uvela regrutaciju vojno sposobnih muškaraca još davne 1849. godine. Danas je obvezna služba ograničena na muškarce i traje od četiri mjeseca do godinu dana. Žene se mogu dobrovoljno prijaviti da služe pod istim uvjetima kao i muškarci.
Estonija
Obvezni vojni rok u Estoniji za muške državljane traje od osam do 11 mjeseci. Muškarci s istog područja imaju priliku služiti zajedno, a zatim biti grupirani u istu pričuvnu jedinicu. Svake godine u službu stupi oko 3.500 ročnika koji služe u svim granama estonskih obrambenih snaga, osim u zračnim snagama koje nemaju ročnike.
Finska
Svaki muški finski državljanin u dobi između 18 i 60 godina mora odslužiti vojnu službu, nakon čega se registrira kao pričuvni sastav finskih obrambenih snaga. Postoji i mogućnost obavljanja nevojne službe koja traje 347 dana. Vojna služba može trajati kraće, ovisno o vrsti. Ročnici obučeni za redovne dužnosti služe 165 dana, dok obuka koja zahtijeva posebne vještine traje 255 dana.
Norveška
Današnje norveške oružane snage tvrde da njihov sustav regrutacije potječe iz doba Vikinga. Ustav Norveške je 1814. godine objavio: „Kao opće pravilo, svaki građanin države jednako je dužan služiti u obrani zemlje u određenom razdoblju, bez obzira na rođenje ili bogatstvo.”
Moldavija
Svi muški građani između 18 i 27 godina moraju služiti godinu dana u vojsci, osim iz medicinskih ili obrazovnih razloga. Podmićivanje je uobičajeno za dobivanje medicinskog izuzeća. To nije slučaj u odcijepljenoj Republici Pridnjestrovlje na istoku Moldavije, koja je na granici s Ukrajinom.
Litva
Regrutacija je u Litvi ukinuta 2008., ali je ponovno vraćena 2016. godine nakon napetosti s Rusijom zbog početka rata u istočnoj Ukrajini. Muškarci u dobi od 18 do 23 godine mogu biti pozvani na službu u trajanju od devet mjeseci. Tko će biti izvučen, odlučuje elektronička lutrija. Prema litavskim oružanim snagama, računalni sustav nasumično generira popis kandidata koji će biti pozvani na obveznu vojnu službu.
Švedska
Švedska ima obvezan vojni rok za muškarce od 1901. godine. Privremeno je ukinut 2010. i ponovno vraćen 2017. zbog rastućih prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Nordijska zemlja poznata po egalitarizmu regrutira muškarce i žene od 2017. godine. Svi građani u dobi za regrutaciju dobivaju pismo u kojem ih se poziva da služe svojoj zemlji. Pismo sadrži upitnik u kojem je jedno od pitanja „mislite li da biste bili prikladni za vojnu službu?“. Ročni obveznik ima mogućnost odgovoriti na to pitanje s „ne“ ako ne želi služiti, u kojem slučaju nema obveze da to učini. Prema švedskim vlastima, za regrut su odabrani samo oni koji su motivirani da služe. Oni koji su pozvani idu na službu između devet do 12 mjeseci.
Turska
U Turskoj se obvezni vojni rok odnosi na sve muške građane od 20 do 41 godine. Oni koji su uključeni u programe visokog obrazovanja ili strukovnog osposobljavanja prije regrutacije u vojsku mogu odgoditi službu dok ne završe programe ili dođu do određene dobi. Trajanje osnovne vojne službe varira: za one bez četverogodišnje sveučilišne diplome, 12 mjeseci kao pozornik, a za one s četverogodišnjim sveučilišnim diplomama ili više, ili 12 mjeseci kao pričuvni časnik ili šest mjeseci kao kratkoročni vojnik.
Cipar
Vojna služba u Ciparskoj nacionalnoj gardi obvezna je za sve muške državljane Republike Cipar, kao i za sve muške nedržavljane rođene od roditelja ciparskih Grka, a traje od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 18 godina starosti, a najkasnije može završiti 31. prosinca godine u kojoj navršavaju 50 godina.