U današnje doba ljudi često zaboravljaju koliko je bitno redovito vađenje krvi i briga o vlastitom zdravlju, i tjelesnom i mentalnom. Barem jednom godišnje svatko od nas bi trebao napraviti sistematski liječnički pregled i vidjeti što pokazuje kompletna krvna slika.
Naše cijelo tijelo povezano je upravo preko naše krvi. Krv teče kroz sve organe i stoga je dobar pokazatelj koliko dobro određeni dijelovi međusobno komuniciraju i funkcioniraju zajedno čineći naše tijelo vrhunskim strojem.
Zbog toga što krv posjećuje svaki dio našeg tijela, dobro je redovno provjeravati njen sastav i na taj način provjeriti događaju li se u našim organima nekakve promjene ili postoje li neke skrivene infekcije. Mnogi doktori opće medicine i doktori obiteljske medicine poslat će svoje pacijente na vađenje krvi ako nisu sigurni što se događa u organizmu. Te informacije su jako važne i pomoći će im da lakše dijagnosticiraju potencijalnu bolest i omogućiti vama da dobijete adekvatno liječenje.
Danas ćemo vam objasniti što pokazuje kompletna krvna slika i zbog čega je važno da pratite određene segmente krvne slike kao što su šećer u krvi, masnoća u krvi i jetrene probe.
Što je kompletna krvna slika?
Kompletna krvna slika ili skraćeno KKS zapravo je rutinska pretraga vađenja krvi u bolnici ili lokalnom domu zdravlja radi dijagnostike. KKS omogućuje vašem liječniku uvid u ponašanje vaših krvnih stanica. Glavne vrste krvnih stanica su eritrociti, leukociti i trombociti te svaka od njih indicira na određene funkcije u organizmu.
Osim tih krvnih stanica, provjerit će se i količina hemoglobina koja je vezana uz kisik i željezo. Saznat ćete i stanje hematokrita, kao i nekakvih eritrocitnih parametara. O svakoj od ovih vrsta krvnih stanica ili tjelešaca saznat ćete ponešto u nastavku teksta. Svakako bi bilo bolje da vam vaš doktor propiše vađenje kompletne krvne slike, te da uključi mjerenje kolesterola, glukoze i jetrene enzime.
Ovaj tekst nije namijenjen za samodijagnosticiranje koje može biti opasno, već za bolje razumijevanje krvne slike i bolju komunikaciju s vašim liječnicima. Ono što pokazuje kompletna krvna slika je vrlo komplicirana tema i postoji jako velik broj uzroka koji se može krivo dijagnosticirati li kombinirati s nekim drugim uzrokom. Tako da svakako imajte na umu da nije svaki problem u krvnoj slici neka ozbiljna, kronična bolest niti povišene ili snižene vrijednosti ne moraju govoriti da je riječ o nečemu ozbiljnom. Na krvi se vrlo često vide i akutne infekcije koje mogu biti rezultat nečega u potpunosti bezazlenog, a čak i određene alergije i obične prehlade mogu podići neke parametre koji će se vama činiti strašnima.
Naravno, što su veća odstupanja u krvnoj slici, to je važnija daljnja dijagnostika i liječenje. Ipak, čak ni velika odstupanja često nisu ozbiljna i vrlo brzo se reguliraju sama od sebe, pri čemu veliku ulogu ima vaš imunitet. Kad se upoznate s parametrima krvne slike, odnosno kompletne krvne slike, bolje ćete komunicirati s doktorom i objasnit će svom liječniku u kojem ste kontekstu zabrinuti.
Koje su komponente kompletne krvne slike
Vrijeme je da, korak po korak, analiziramo komponente kompletne krvne slike. Imajte na umu da ljudi koji se ovime bavi imaju veliku ekstenzivnu edukaciju iza svojeg mišljenja. Vi ste ovdje samo da razumijete što vam se dešava, te da zatražite pomoć stručnjaka, a ne da sami tumačite svoje krvne nalaze.
Mnogi se zabrinu kod bilo kakvih promjena u referentnim vrijednostima krvne slike, ali ako su odstupanja mala najčešće nema razloga za brigu.
NAPOMENA: Informacije navedene u tekstu su općenite i služe kao pomoć za bolje razumijevanje onoga što pokazuje kompletna krvna slika, a ne postavljanje dijagnoze. Obratite se svom liječniku koji će vam protumačiti vaš krvni nalaz.
Eritrociti
Eritrociti su crvena krvna zrnca koja se bave prijenosom određenih plinova u našem organizmu. Oni su bitni za prijenos kisika a ako su povišeni to je uglavnom znak dehidracije. Broj eritrocita je ponekad i smanjen što je čest ukazatelj na različite vrste anemije, pogotovo ako se javlja u paru s nestabilnošću kod hematokrita, hemoglobina te drugih eritrocitnih brojeva.
Hemoglobin
Hemoglobin je samo prvi dio eritrocita koji uglavnom predstavlja određene proteine. Kad je broj hemoglobina smanjen, uglavnom se radi o određenoj vrsti anemije te je potrebno pogledati ostatak slike kako bi se shvatio uzrok. Poremećaj hemoglobina puno je češći kod žena, pogotovo onih koje obilno menstruiraju ili se nalaze u predmenopauzi.
Hematokrit
Hematokrit je volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u jedinici krvi. Smanjen broj hematokrita nije rijedak te se javlja i kod dehidracije i kod različitih vrsta anemije. S druge strane, povećan broj je jako rijedak i uglavnom se javlja kod starijih osoba sa stanjem policitemija rubra vera.
MCV (prosječni volumen eritrocita)
MCV je često snižen kod određenih vrsta anemije. Ako imate jak deficit željeza ili kronično krvarenje, lako ga je primijetiti upravo preko ove snižene vrijednosti. U paru često dolazi snižen MCHC. Rijetko kada se radi o smetnjama kod stvaranja hemoglobina i primjer takve bolesti je talasemija. Ako su i MCV i MCH povišeni, obično se radi o anemiji uzrokovanoj nedostatkom vitamina B12 i folne kiseline – to je stanje koje se naziva perniciozna anemija. Drugi uzrok može biti alkoholizam, odnosno oštećena jetra.
MCH (prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu)
MCH je povišen kada imate određene bolesti jetre, ubrzan rad štitnjače ili previše konzumirate alkohol. Kod određenih ljudi postoji deficit vitamina B12, što također može uzrokovati povišen MCH. Snižen MCH često se događa ženama koje imaju obilna menstrualna krvarenja, osobama koje imaju celijakiju, ili pak nedostatak željeza (loša prehrana generalno).
Leukociti
Leukociti su vrsta krvnih stanica koje sudjeluju u obrani organizma. Zbog toga su često povišeni kad je ljudski organizam u kontaktu s nečim što uzrokuje upalu! Povišeni leukociti uglavnom su znak upalnih procesa u različitim dijelovima tijela. Osim toga, povišene leukocite mogu imati ljudi koji imaju teške alergije, kronični stres, astmu, ali i trudnice. Određene vrste artritisa i crijevnih bolesti također povećavaju leukocite. Sniženi leukociti mogu biti znak autoimune bolesti kao što su lupus, limfom, ali i bolesti jetre ili slezene. Osim ako vaši leukociti nisu jako različiti od uobičajene referentne vrijednosti, ne treba se brinuti. Oni se često sami vrate u normalu – konzultirajte se s liječnikom.
Trombociti
Smanjen broj trombocita se naziva trombocitopenija. Ona se može javiti kod ljudi koji imaju podljeve, kod ljudi koji su zaraženi HIV-om ili pak onih koji imaju određenu vrstu lupusa. Ipak, puno su češći povišeni trombociti, odnosno trombocitoza. Ona je obično uzrokovana raznim bolestima krvi i koštane srži. Česta je i reaktivna trombocitoza koja može biti rezultat teške tjelovježbe, srčanog udara, raznih infekcija, hemolitičke anemije, problema s gušteračom i slično. U svakom slučaju potrebna je daljnja obrada liječnika.
MPV (prosječni volumen trombocita)
MPV je vrijednost koja liječnicima pomaže da zaključe imate li trombocitopeniju ili možda imate trombocitozu. S obzirom na to da smo raspravljali o obje vrijednosti u prethodnom paragrafu, te znamo što uzrokuje jedno i drugo stanje, samo ćemo reći da je MPV još jedna vrijednost koja potvrđuje neko od stanja zgrušavanja krvi.
Neutrofilni granulociti
Neutrofilni granulociti prva su razina obrane kad se u tijelu dešava određena upala. Oni se povezuju s koštanom srži te se nerijetko njihove nepravilnosti javljaju u paru s drugim nepravilnostima kao što su snižene ili povišene vrijednosti monocita, limfocita ili pak granulocita. Povišene vrijednosti korespondiraju s bakterijskim ili gljivičnim infekcijama, eklampsijom, vanjskim traumama, stresom, upalom gušterače ili povišenim tlakom. Snižene vrijednosti sugeriraju nedostatak B12, virusne infekcije, hipersplenizam, leukemiju i druge bolesti.
Monociti
Monociti su također bijele krvne stanice i povećan broj može sugerirati na određene infekcije poput tuberkuloze, ali i razne poremećaje imunološkog sustava. Smanjeni monociti pak pokazuju na neku dužu borbu s infekcijom jer imunitet slabi i nikako nije optimalan.
Limfociti
Za limfocite ste zasigurno već čuli. Oni su najmanje krvne stanice i imaju ulogu obrane. Povišeni limfociti jako su česti i uzrok mogu biti gripa, vodene kozice, tuberkuloza, herpes, rubeola i slični drugi virusi ili bakterije koji stvaraju upale. Smanjeni limfociti mogu se vidjeti kod mononukleoze, hepatitisa ili toksoplazmoze.
Eozinofilni granulociti
Ovi granulociti sugeriraju promjenu u mehanizmima koji se vežu za astmu i druge alergije. Povišen broj je uglavnom znak upale tkiva ili infekcije, ali se može javiti i kod raznih alergija, poremećaja kože, autoimunih bolesti, tumora i poremećaja štitnjače. Smanjeni mogu biti znak dugog i teškog stresa, radioterapije i promjena kod bubrežnog sustava.
Neutrofilni granulociti
Neutrofilni granulociti vezani su uz bakterije. Povećan broj gotovo je uvijek znak bakterijske infekcije, a smanjen broj sugerira na viruse. Jaka odstupanja govore o težini problema te jačini nekog virusa ili bakterije. Neutropenija je smanjen broj i može se javiti zbog konzumacije nekih lijekova, ali i kod raznih infekcija i drugih imunoloških mehanizama. Možete primijetiti koliko je teško procijeniti što s organizmom nije u redu samo preko jedne stavke – pogotovo kod obrambenih ćelija. Ovdje je situaciju definitivno potrebno sagledati šire i bolje, uz pomoć ostalih vrijednosti na krvnoj slici.
Povišeni eritrociti u krvi – što znače?
Iako smo već spominjali eritrocite i govorili nešto o njihovim povišenim vrijednostima, htjeli bismo još malo pažnje dati ovim crvenim krvnim stanicama. Primarna policitemija je krvni poremećaj koji se lako primjećuje putem povišenog broja eritrocita. Tu se radi o poremećaju na razini koštane srži, ali je jako bitno znati da je znak takve ozbiljne bolesti višestruko povećana vrijednost eritrocita, a ne tek malo odstupanje.
Povišeni eritrociti u krvi mogu značiti i tzv. sekundarnu policitemiju koja je uzrok nekog drugog stanja. Bilo kakav manjak kisika u krvi također može uzrokovati ovaj problem. Maja kisika u krvi može uzrokovati i određena skupina lijekova, određene nadmorske visine, kronične bolesti pluća ili bolest nekog drugog sustava. Ako ste dehidrirani, tada se može činiti kao da imate policitemiju, ali zapravo ju nemate već vam je krv pretjerano gusta. To se zove relativna policitemija. Prije no što vam netko dijagnosticira probleme s povišenim eritrocitima, potrebno je sagledati i ostatak krvne slike.
Šećer u krvi i važnost redovne kontrole
Bitno je kontrolirati šećer u krvi, a pogotovo ako u obitelji imate povijest dijabetesa. Postoje dva tipa šećerne bolesti.
Dijabetes ili šećerna bolest tipa 1 je rezultat nedostatka hormona inzulina i uglavnom se javlja dosta rano u životu. Tip 2 je bolest koju često nazivaju i bolesti modernog doba kada organizam postane neosjetljiv na djelovanje inzulina. Tip 2 je daleko češći i dominira u oko 90 posto dijabetičarskih problema.
Tegobe koje možete primijetiti a koje mogu ukazivati na probleme sa šećerom u krvi su žeđ, učestalo mokrenje, gubitak težine, velika glad, umor, iscrpljenost te trnci u stopalima. Povišen šećer u krvi može biti i rezultat nečega slatkog što ste trenutno pojeli pa se zbog toga obično preporučuje vađenje krvi natašte, odnosno čak i večer prije da se ne jede ništa, osobito ne slatke namirnice.
Povišena razina šećera u krvi može biti indikator i šećerne bolesti, pogotovo ako ste vadili krv natašte. Osim što imate povišen šećer u krvi, bitno je provjeriti i druge simptome. Snižena razina šećera u krvi mnogo je rjeđa pojava i obično se događa kada postoji prekomjerno lučenje inzulina iz gušterače. Ona je rijetko kada uzrokovana prirodno, nego je obično rezultat preintenzivnog liječenja ili kao kontraindikacija mnogih terapija.
Masnoća u krvi – zaštitite svoj kardiovaskularni sustav
U našoj krvi postoje dvije vrste masnoće: dobra masnoća i loša masnoća. Dobra masnoća naziva se HDL i njene povišene vrijednosti nisu toliko značajne. S druge strane, loša masnoća ili LDL u povišenoj koncentraciji mnogo je opasnija, a može biti rezultat dugoročnog pušenja, pretjerane debljine ili loše regulirane šećerne bolesti.
Vrlo je bitno znati i što je to kolesterol u krvi: to je spoj koji je važan za ljudski metabolizam, ali u pretjeranoj količini koja se obično poveća unošenjem previše kolesterola u hrani, doći će do oštećenja krvnih žila i stvaranja plaka u njima. To može dovesti do pojave ozbiljnih stanja poput srčanog i moždanog udara.
LDL I HDL masnoće dio u kolesterola, ali je najvažnija razina ovog „lošeg“ LDL kolesterola. Njegova je razina čak bitnija od ukupne razine kolesterola u krvi.
Povišene masnoće obično se moraju rješavati ili putem lijekova ili putem promjene životnih navika što uključuje zdraviju prehranu, vježbanje ili redovito kretanje, a često i prestanak pušenja. Puno je bolje da se više krećete i bolje jedete, ali lijekovi za snižavanje masnoće mogu biti od velike pomoći u akutnim verzijama. Rijetko tko ima sniženu masnoću u krvi, ali ako je vaša masnoća u krvi snižena možete početi unositi zdrave masnoće kao što su riba, avokado i orašasti plodovi kako bi organizmu osigurali dovoljno hranjivih tvari.
Jetrene probe (enzimi) – kakvo je stanje vaše jetre?
Važno je napomenuti da jetrene probe nisu dio kompletne krvne slike pa svom liječniku morate posebno napomenuti da vam ih propiše ako želite saznati u kakvom je stanju vaša jetra. Ova je pretraga dosta bitna i sadrži neke bitne vrijednosti koje svakako trebate znati, osobito ako se sumnja na virusnu infekciju.
Bilirubin je produkt razgradnje hemoglobina i povišen bilirubin može govoriti o određenoj opstrukciji kod otjecanja žuči ili pak hemolitičnoj anemiji. Poznati jetreni enzimi su ALT i AST, a povišene vrijednosti se uglavnom javljaju u oštećenjima jetre uzrokovanim određenim virusnim infekcijama kao što su hepatitis ili infektivna mononukleoza. Dobro je provjeriti i ALP koji je povišen u slučaju trudnoće, bolesti kostiju, hepatitisa, ciroze i kod određenih tumora. GGT je zadnji zanimljivi enzim, a njegove povišene vrijednosti ukazuju na probleme sa žuči.
Kompletna krvna slika definitivno je pregled u koji se isplati investirati jer je zaista koristan za procjenjivanje zdravlja. Napravite ovu pretragu barem jednom godišnje i provjerite što pokazuje kompletna krvna slika i u kakvom je stanju vaš organizam.
Ponavljamo, nemojte pomoću ovih rezultata sami sebi postavljati dijagnozu već se konzultirajte sa specijalistom ili liječnikom opće medicine s kojim sada možete bolje komunicirati o ovim temama. Nisu sve povišene ili snižene vrijednosti u vašem nalazu krvi znak za uzbunu te se moraju sagledati kroz ukupnu krvnu sliku, a ne kroz svaku stavku zasebno.