Prijeti li nam zbog Ukrajine nuklearni rat?

S produbljivanjem krize u Ukrajini, primjereno je u datim okolnostima razmotriti kakve bi stvarne posljedice rata mogle biti. Oružani konvencionalni sukob u Ukrajini bio bi strašna humanitarna katastrofa. 

Tijekom prošlog tjedna, dužnosnici američke vlade procijenili su da bi u borbama moglo biti ubijeno 25.000 do 50.000 civila, 5.000 do 25.000 ukrajinskog vojnog osoblja i 3.000 do 10.000 ruskih vojnika. Također bi mogle stvoriti  1 do 5 milijuna izbjeglica.

Ove brojke temelje se na pretpostavci da se koristi samo konvencionalno oružje. Međutim, ako se sukob proširi izvan granica Ukrajine i NATO se uključi u borbe, to bi postao veliki rat između nuklearnih oružanih snaga s doista stvarnom opasnošću da će se koristiti nuklearno oružje. Međutim, javna rasprava o ovoj krizi potpuno je izostala u diskusiji o ovoj strašnoj prijetnji.

Obje strane u takvom sukobu bi, naravno, započele borbu nenuklearnim konvencionalnim oružjem. No, kao rezultat napretka u tehnologiji i vatrenoj moći tijekom posljednjih desetljeća, ovo oružje posjeduje mnogo veći domet i razornost od ranijih modela, što im omogućuje gađanje visokovrijednih ciljeva: zračnih baza, radarskih stanica, zapovjednih centara, logističkih čvorišta, odnosno, daleko iza linija fronta. Kako bi s obje strane rasli gubici, a jedna ili druga strana se suočila s neizbježnim porazom, njezini čelnici bi mogli upotrijebiti svoje taktičko nuklearno oružje kako bi spriječili takav ishod. I američke i ruske vojne doktrine dopuštaju korištenje taktičkog nuklearnog oružja u takvim okolnostima.

Unatoč smanjenju nuklearnih snaga tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, Rusija još uvijek ima 1900 komada taktičkog nuklearnog oružja i 1600 strateški raspoređenog nuklearnog oružja. Sa strane NATO-a, Francuska ima 280 raspoređenog nuklearnog oružja, a Ujedinjeno Kraljevstvo 120. Osim toga, Sjedinjene Države imaju 100 taktičkih bombi B-61 raspoređenih u NATO-ovim bazama u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj, te dodatnih 1650 strateški raspoređenih bojevih glava.

Ako bi samo jedno nuklearno oružje od 100 kilotona eksplodiralo iznad Kremlja, moglo bi ubiti četvrt milijuna ljudi i ozlijediti još milijun, što bi u potpunosti nadmašilo sposobnost odgovora na katastrofe ruske prijestolnice. Jedna bomba od 100 kilotona detonirana iznad američkog Kapitola ubila bi više od 170.000 ljudi i ranila gotovo 400.000.

No, malo je vjerojatno da bi eskalirajući nuklearni sukob između Sjedinjenih Država i Rusije uključivao pojedinačne bojeve glave nad njihovim glavnim gradovima. Umjesto toga, vjerojatnije je da bi bilo mnogo oružja usmjereno protiv velikog broja gradova i da bi veliki dio tog oružja bio znatno veći od 100 kilotona. Na primjer, ruske bojeve glave 460 SS-18 M6 Satan imaju snagu od 500 do 800 kilotona. Bojeva glava W88 raspoređena na američkim podmornicama Trident ima snagu od 455 kilotona.

Izvješće iz 2002. godine pokazalo je ako samo 300 od 1600 strateški raspoređenih bojevih glava Rusije detonira iznad američkih urbanih središta, 78 milijuna ljudi će umrijeti u prvih pola sata. Osim toga, cjelokupna ekonomska infrastruktura nacije bila bi uništena uključujući električnu mrežu, internet, sustav distribucije hrane, prometnu mrežu i javni zdravstveni sustav. Sve što je potrebno za održavanje života nestalo bi, a u mjesecima nakon ovog napada većina stanovništva SAD-a podlegla bi gladovanju, radijacijskoj bolesti, izloženosti zračenju i epidemijskim bolestima. Američki napad na Rusiju doveo bi do sličnih razaranja, a uključenost NATO-a značilo bi sličnu sudbinu za većinu Kanade i Europe. 

Ipak, to su samo izravni učinci raširene uporabe nuklearnog oružja između NATO-a i Rusije. Globalni klimatski učinci bili bi još katastrofalniji. Nedavne studije potvrdile su predviđanja koja su se prvi put pojavila 1980-ih, a govore o tome da će velika upotreba nuklearnog oružja uzrokovati naglo i katastrofalno globalno zahlađenje. Rat koji uključuje pune raspoređene arsenale SAD-a i Rusije mogao bi dignuti do 150 teragrama (150 milijuna metričkih tona) čađe u gornju atmosferu, snizivši prosječne temperature diljem svijeta za čak 18 stupnjeva Fahrenheita. U unutarnjim dijelovima Sjeverne Amerike i Euroazije temperature bi se spustile za 45 do 50 stupnjeva, na razine koje nisu viđene od posljednjeg ledenog doba, što bi dovelo do katastrofalnog pada proizvodnje hrane i globalne gladi koja bi mogla ubiti većinu čovječanstva. Čak i ograničeniji rat koji uključuje samo 250 bojevih glava u rasponu od 100 kilotona mogao bi sniziti prosječne globalne temperature za 10 stupnjeva, dovoljno da izazove glad bez presedana u ljudskoj povijesti, što bi gotovo sigurno dovelo do kraja moderne civilizacije.

Količina rizika inherentna u trenutnoj igri između SAD-a i Rusije zahtijeva temeljnu promjenu u njihovom međusobnom odnosu, kao i u jednako teškom odnosu između SAD-a i Kine. Velike sile više ne mogu voditi igru s nultom sumom kako bi vidjele tko će biti na vrhu. Moguće je da će se jedan od njih pojaviti na vrhu gomile, ali gomila bi mogla biti globalna gomila pepela.

Nuklearno oružje je diskretna prijetnja opstanku naše vrste koju je stvorio čovjek. Njegova eliminacija mogla bi se postići u roku od jednog desetljeća ako bi čelnici nuklearno naoružanih država bili predani tome. Proces pregovaranja o provjerljivom, provedivom rasporedu za demontiranje tog oružja uspostavio bi novu paradigmu suradnje u međunarodnim odnosima koja bi im omogućila da se pozabave drugom i složenijom egzistencijalnom prijetnjom koju predstavlja klimatska kriza. Eliminacija nuklearnog oružja nije nekakva fantazija. To je apsolutna nužnost za naš daljnji opstanak. Nismo preživjeli ovako daleko u nuklearnu eru zbog mudrog vodstva, ili zdrave vojne doktrine, ili nepogrešive tehnologije. Kao što je Robert McNamara primijetio: “Posrećilo nam se. Sreća je spriječila nuklearni rat”. Nada za nastavak sreće je suluda sigurnosna politika. Odlučnost da se eliminira ovo oružje politika je utemeljena na stvarnosti i nudi nam jedini prihvatljivi put naprijed.

Rješenje trenutne krize diplomatskim putem je imperativ. Jednako je važno da nuklearne naoružane nacije izvuku pouku iz ove opasne situacije i djeluju na konačnom otklanjanju opasnosti od nuklearnog rata tako što će odmah započeti pregovore za potpunu eliminaciju tog oružja. Baš kao što je zagovarala i kampanja ‘Back from the Brink’ te da se svi usklade s Ugovorom o zabrani nuklearnog oružja.