Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Njuz

Europska komisija objavila Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. – Hrvatska se našla na 21. mjestu

Foto: Pixabay

Europska komisija danas je objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. kojim se prati napredak država članica EU-a u digitalizaciji.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 države članice napredovale su u digitalizaciji, ali i dalje imaju poteškoća u uklanjanju nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji MSP-ova i uvođenju naprednih 5G mreža. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, koju EU i njegove države članice ne smiju propustiti.

Rezultati pokazuju da je, iako većina država članica ostvaruje napredak u digitalnoj transformaciji, uvođenje ključnih digitalnih tehnologija u poduzećima, npr. umjetne inteligencije i velike količine podataka, i dalje je slabo. Potrebno je pojačati napore kako bi se osiguralo potpuno uvođenje infrastrukture za povezivost (posebno 5G), nužne za vrlo inovativne usluge i aplikacije. Digitalne vještine još su jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak.

Izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Ubrzava se digitalna tranzicija. Većina država članica napreduje u izgradnji otpornih digitalnih društava i gospodarstava. Od početka pandemije pomažemo državama članicama u tranziciji planovima za oporavak i otpornost, proračunom EU-a, a u novije vrijeme i strukturiranim dijalogom o digitalnom obrazovanju i vještinama. Moramo maksimalno ostvariti ulaganja i reforme potrebne za postizanje ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. Stoga se promjena moraju dogoditi odmah.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton dodao je: EU napreduje u ostvarivanju digitalnih ciljeva i moramo ustrajati u nastojanju da EU postane globalni predvodnik tehnološke utrke. DESI nam pokazuje gdje treba intenzivirati rad, primjerice u poticanju digitalizacije naše industrije, uključujući MSP-ove. Moramo intenzivirati napore kako bi svi MSP-ovi, poduzeća i sva industrija u EU-u imali najbolja dostupna digitalna rješenja i pristup vrhunskoj infrastrukturi za digitalno povezivanje.

Prijedlogom Komisije o Putu u digitalno desetljeće, koji su prihvatili Europski parlament i države članice EU-a, omogućit će se bolja suradnja između država članica i EU-a kako bi se ostvario napredak u svim dimenzijama obuhvaćenima DESI-jem. Njime se državama članicama pruža okvir za preuzimanje zajedničkih obveza i uspostavu višedržavnih projekata kojima će se ojačati njihova zajednička snaga i otpornost u globalnom kontekstu.

Finska, Danska, Nizozemska i Švedska i dalje su predvodnice EU-a. A čak i oni imaju nedostatke u ključnim područjima: primjena naprednih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i velike količine podataka i dalje je ispod 30 % i vrlo daleko od cilja od 75 % za digitalno desetljeće do 2030.; opći nedostatak digitalnih vještina usporava ukupni napredak i dovodi do digitalne isključenosti.

Opći trend konvergencije je pozitivan: EU nastavlja poboljšavati razinu digitalizacije, a države članice koje su krenule s niže razine postupno jačaju jer rastu bržim tempom. Konkretno, trajnim ulaganjima s pojačanim političkim naglaskom na digitalnom sektoru, uz potporu europskih sredstava, u posljednjih su pet godina Italija, Poljska i Grčka znatno poboljšale svoje rezultate DESI-ja.

Budući da digitalni alati postaju sastavni dio svakodnevnog života i sudjelovanja u društvu, osobe bez odgovarajućih digitalnih vještina mogle bi biti zapostavljene. Samo 54 % Europljana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Cilj je digitalnog desetljeća da ih do 2030. ima najmanje 80 %. Osim toga, iako je u razdoblju od 2020. do 2021. na tržište rada ušlo 500 000 stručnjaka za IKT, i dalje je tih 9 milijuna stručnjaka za IKT u EU-u daleko europskog od cilja od 20 milijuna stručnjaka do 2030. i nije dovoljno za rješavanje problema nedostatka vještina s kojim su poduzeća sada suočena. Tijekom 2020. više od polovine poduzeća u EU-u (55 %) imalo je poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta za stručnjake za IKT. Taj je nedostatak velika prepreka oporavku i konkurentnosti poduzeća iz EU-a. Nedostatak specijaliziranih vještina koči EU i u nastojanju da ostvari ciljeve zelenog plana. Stoga su potrebni veliki napori za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage.

Kad je riječ o prihvaćanju ključnih tehnologija, poduzeća su tijekom pandemije bolesti COVID-19 poticala upotrebu digitalnih rješenja. Primjerice, upotreba računalstva u oblaku dosegnula je 34 %. Međutim, upotreba umjetne inteligencije u poduzećima iznosi samo 8 %, a velike količine podataka 14 % (cilj je 75 % do 2030.). Te ključne tehnologije imaju golem potencijal za velike inovacije i povećanje učinkovitosti, posebno među malim i srednjim poduzećima. Samo 55 % MSP-ova u EU-u ima barem osnovnu razinu digitalizacije (cilj: najmanje 90 % do 2030.), što znači da gotovo polovina MSP-ova još ne iskorištava mogućnosti koje pruža digitalizacija. Komisija je danas objavila anketu među poduzećima o podatkovnom gospodarstvu.

Gigabitna povezivost u Europi dodatno se povećala 2021. Pokrivenost kućanstava svjetlovodnim mrežama dosegnula je 50 %, pa je ukupna pokrivenost fiksnim mrežama vrlo velikog kapaciteta došla i do 70 % (cilj je 100 % do 2030.). I pokrivenost 5G tehnologijom prošle se godine povećala na 66 % naseljenih područja u EU-u. Međutim, još nije dovršena dodjela spektra, a to je važan preduvjet komercijalnog uvođenja 5G tehnologije: u velikoj većini država članica dodijeljeno je samo 56 % ukupnog usklađenog spektra za 5G (iznimke su Estonija i Poljska). Osim toga, negdje se ta visoka pokrivenost oslanja na dijeljenje spektra 4G frekvencija ili na niskopojasni spektar 5G, a je nedovoljno za potpuno uvođenje naprednih aplikacija. Uklanjanje tih nedostataka ključno je za oslobađanje potencijala mreža 5G i omogućivanje novih usluga visoke gospodarske i društvene vrijednosti, kao što su povezana i automatizirana mobilnost, napredna proizvodnja, pametni energetski sustavi i e-zdravstvo. Komisija je danas objavila i studije o cijenama mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2021. i o pokrivenosti širokopojasnom mrežom u Europi.

Pružanje ključnih javnih usluga putem interneta rašireno je u većini država članica EU-a. Uoči uvođenja europskog digitalnog identiteta i novčanika 25 država članica uspostavilo je barem jedan sustav elektroničke identifikacije, ali samo njih 18 ima jedan ili više sustava elektroničke identifikacije prijavljen u skladu s Uredbom eIDAS, a to je ključno za sigurne digitalne prekogranične transakcije. Komisija je danas objavila komparativno izvješće o e-upravi za 2022. 

EU je osigurala znatna sredstva za potporu digitalnoj transformaciji. Reformama radi digitalizacije i ulaganjima u 25 nacionalnih planova za oporavak i otpornost koje je Vijeće dosad odobrilo namijenjeno je 127 milijardi eura. To je dosad nezabilježena prilika da se reformama i ulaganjima ubrza digitalizacija, poveća otpornost Unije i smanji ovisnost o vanjskim čimbenicima. Države članice u prosjeku su 26 % svojih sredstava dodijeljenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost namijenile digitalnoj transformaciji, što je iznad obveznog praga od 20 %. Austrija, Njemačka, Luksemburg, Irska i Litva odlučile su u digitalizaciju uložiti više od 30 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Utvrđivanje digitalizacije kao ključnog prioriteta, pružanje političke potpore te uspostava jasne strategije, čvrste politike i ulaganja neizostavni su elementi za ubrzanje digitalne transformacije i kako bi EU ostvario viziju utvrđenu u okviru digitalnog desetljeća.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Možda će vas zanimati

Dubrovačko-neretvanska

Europska komisija pozdravlja službeno otvaranje jednog od najvećih projekata u EU-u i najvećeg u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije, priopćeno je iz EK-a...

Njuz

Na telefonskoj sjednici vlade održanoj danas, donesena je nova odluka o gorivu. Ministar gospodarstva i energetike Filipović nakon 13 sati objavio je detalje odluke....

Šibensko-kninska

Prvi veteranski centar u Hrvatskoj otvoren je 10. lipnja 2022. u Šibenku, a svečanom otvorenju nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i...

Njuz

Hrvatska je i ove godine pozicionirana kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija Mediterana, a navedeno potvrđuju i brojne najave aviolinija koje će tijekom glavnih...