Bipolarni poremećaj nije “promjena raspoloženja” nego obrazac epizoda koji može ozbiljno utjecati na san, energiju, ponašanje i odnose, a znakove često previdimo jer se izmjenjuju razdoblja visokog i niskog raspoloženja.
Svi smo se našli u situaciji kad si kažemo: “Ma samo sam umoran/na” ili “Proći će.” Problem je što se kod bipolarnog poremećaja epizode mogu ponavljati i pojačavati, a neliječeni psihički poremećaj nosi veći rizik impulzivnih odluka, sukoba i iscrpljenosti.
Dobra vijest je da bipolarni poremećaj jest poremećaj koji se može liječiti i držati pod kontrolom uz stručnu procjenu, terapiju i jasne navike. U nastavku donosimo savjete kako prepoznati crvene zastavice i što možemo napraviti na vrijeme.
Key takeaways
- Epizode: visoko i nisko
- San prvi “pukne”
- Impulzivnost raste
- Miješani simptomi postoje
- Pomoć tražimo rano
Što je bipolarni poremećaj i zašto ga često ne vidimo
Bipolarni poremećaj je psihički poremećaj obilježen epizodama manije ili hipomanije i epizodama depresije, a kod nekih se javljaju i miješana stanja (istovremeno “visoko” i “nisko”). Definicije i osnovne razlike između manije i hipomanije jasno opisuju Svjetska zdravstvena organizacija i NHS.
Često ga ne vidimo jer “visoka” faza može izgledati kao produktivnost, samopouzdanje ili kreativni zamah. A “niska” faza se lako zamijeni za stres, burnout ili “težak tjedan”. U oba smjera, ovaj poremećaj zna maskirati vlastite granice.
Zašto se često kasni s dijagnozom
Mnogi pomoć potraže tek u depresivnoj fazi, dok se hipomanija doživljava kao “najbolja verzija sebe”. Zato se bipolarni poremećaj ponekad pogrešno tumači kao drugi psihički poremećaj ili “karakter”, pa je stručna procjena ključna.
Znakovi manije i hipomanije koje ne smijemo romantizirati
Kod manije ili hipomanije tipično vidimo nagli skok energije i aktivnosti, manju potrebu za snom, ubrzane misli i govor, osjećaj “sve mogu”, ali i razdražljivost. Upravo san često prvi strada: ako nam je nekoliko dana zaredom dovoljno vrlo malo sna, a mi smo sve “brži” i impulsivniji, to je ozbiljan signal.
Drugi crveni alarm su rizične odluke: pretjerana potrošnja, nepromišljene investicije, brza vožnja, pretjerano samopouzdanje, nagli prekidi odnosa ili posla. U toj fazi bipolarni poremećaj izgleda kao pogon bez kočnica, a poremećaj prosudbe može doći tiho.
Mit koji nas najviše košta
Ideja da je “visoka faza” samo dobra energija je opasna. Hipomanija može djelovati funkcionalno, ali ako iza nje dolazi pad ili se ponašanja ponavljaju, radi se o obrascu koji traži pomoć, jer psihički poremećaj ne nestaje ignoriranjem.
Znakovi depresivne epizode: Kad nije samo loš dan
Depresivna epizoda u sklopu bipolarnog poremećaja nije samo tuga. Često uključuje gubitak interesa, iscrpljenost, osjećaj beznađa, poteškoće koncentracije, promjene apetita i sna te osjećaj krivnje ili bezvrijednosti. Važno je primijetiti trajanje i intenzitet: ako simptomi traju danima i tjednima te remete funkcioniranje, to nije “faza” koju trebamo odglumiti do kraja.
Posebno je važno shvatiti da se bipolarni poremećaj može javiti i s miješanim simptomima: možemo biti uznemireni, puni nemira i ubrzanih misli, a istovremeno očajni i bezvoljni. Takva kombinacija je teška i zahtijeva brzu stručnu podršku.
Tablica znakova i prvih koraka
| Što primjećujemo | Kako može izgledati | Prvi korak koji možemo napraviti |
| Manija/hipomanija | Malo sna, ubrzan govor, grandiozne ideje, rizici | Zabilježimo san i ponašanja, javimo se liječniku/psihijatru |
| Depresija | Bezvoljnost, povlačenje, tuga, gubitak interesa | Tražimo procjenu, uključimo podršku bližnjih, smanjimo obaveze |
| Miješano stanje | Nemir + beznađe, razdražljivost, “unutarnji motor” | Ne ostajemo sami; tražimo hitniju stručnu pomoć |
| Pogoršanje funkcioniranja | Konflikti, financijski problemi, impulsivni potezi | Uvedemo “stop pravilo” za odluke i plan sigurnosti |
Što možemo učiniti odmah kad posumnjamo na bipolarni poremećaj
Prvo, prestanimo sami sebi postavljati dijagnoze i fokusirajmo se na podatke: koliko spavamo, koliko traje promjena raspoloženja, jesu li odluke impulzivne, kako stojimo s energijom i koncentracijom. Ovaj poremećaj se prepoznaje po epizodama i obrascima, ne po jednom lošem danu.
Drugo, uključimo stručnjaka. Bipolarni poremećaj je medicinski i psihološki kompleksan psihički poremećaj, a liječenje često kombinira psihoterapiju, edukaciju o bolesti i, po potrebi, lijekove. Treće, napravimo “zaštitnu ogradu”: smanjimo kofein i alkohol, stabilizirajmo ritam spavanja, izbjegnimo velike odluke dok se stanje ne razjasni i dogovorimo s bliskom osobom da nas upozori ako vidi tipične znakove.
Zaključak
Bipolarni poremećaj prepoznajemo po ponavljajućim epizodama, promjenama sna, energije i ponašanja te po tome koliko nas poremećaj udaljava od našeg uobičajenog funkcioniranja. Kad na vrijeme prepoznamo signale, psihički poremećaj prestaje voditi igru, a mi preuzimamo kontrolu kroz stručnu podršku i jasne korake. Ako se uz sve to pojavi i paranoja u svakodnevici, to je dodatni znak da trebamo brzu procjenu i sigurnu podršku, bez odgađanja.
