Požar je riječ koju svako ljeto prečesto čujemo u vijestima iz Dalmacije, gdje kombinacija suše, visokih temperatura, snažnog vjetra i gustog, zapaljivog raslinja stvara uvjete u kojima se i najmanja iskra može pretvoriti u vatrenu frontu koja prijeti naseljima i ljudskim životima. Ovaj tekst objašnjava zašto je dalmatinska obala i zaleđe posebno izloženo požarima tijekom ljeta, što pokazuju aktualni podaci, i, najvažnije, što svatko od nas može učiniti da smanji rizik od izbijanja i širenja požara.
Zašto se u Dalmaciji ljeti stvaraju idealni uvjeti za požar
Dalmatinsko podneblje ljeti donosi kombinaciju čimbenika koja rijetko postoji zajedno na jednom mjestu: dugotrajne sušne periode s visokim temperaturama koji isušuju travu, nisko raslinje i borove šume, snažne vjetrove poput bure i juga koji u nekoliko minuta mogu proširiti manji plamen na stotine hektara, i strm, teško pristupljačan krški teren koji otežava kretanje vatrogasnih vozila i pristup vodi za gašenje. Upravo ta kombinacija, ne pojedinačan uzrok, čini dalmatinsko ljeto sezonom povišenog rizika svake godine iznova.
Statistika ovogodišnje sezone potvrđuje ozbiljnost problema: prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, do sredine kolovoza 2026. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 5.575 požara na otvorenom prostoru, od čega 3.897 požara raslinja, s ukupno opožarenih 9.646 hektara. Za usporedbu, u istom razdoblju 2025. godine zabilježeno je 4.933 požara na otvorenom i 5.510 opožarenih hektara, što pokazuje jasan porast i broja požara i ukupno zahvaćene površine. Protupožarni zrakoplovi ove sezone angažirani su na 104 požara, gotovo dvostruko više nego prošle godine.
Ljudska nepažnja kao najčešći uzrok
Velik dio požara na otvorenom prostoru izazvan je ljudskom nepažnjom, ne prirodnim uzrocima poput udara groma, prema procjenama Hrvatske vatrogasne zajednice. Odbačen opušak cigarete, nekontrolirano spaljivanje biljnog otpada, iskra od poljoprivrednog stroja ili ostavljena roštilj vatra na vjetrovit dan dovoljni su da pokrenu požar koji se, uz odgovarajuće vremenske uvjete, brzo otme kontroli. Upravo zato prevencija ne ovisi samo o spremnosti vatrogasnih snaga, nego u velikoj mjeri i o svakodnevnim odlukama građana i turista tijekom boravka u prirodi.
Kako svatko može pomoći u prevenciji
Nekoliko jednostavnih, ali dosljedno primijenjenih navika znatno smanjuje rizik od izbijanja požara, bilo da ste stalni stanovnik ili turist koji ljetuje na dalmatinskoj obali.
- nikad ne palite vatru na otvorenom prostoru izvan za to predviđenih i opremljenih mjesta, posebno tijekom razdoblja proglašene visoke ili vrlo visoke opasnosti od požara
- ne spaljujte biljni otpad bez prethodnog odobrenja nadležne javne vatrogasne postrojbe, koje je zakonski obavezno za takvu aktivnost
- nikad ne bacajte opuške cigareta iz vozila u pokretu ili na suhu travu i nisko raslinje
- budite posebno oprezni tijekom vjetrovitih dana, kada se i mali plamen širi gotovo trenutačno na veće površine
- ne parkirajte vozila na suhoj travi, jer vrući ispuh ili katalizator mogu zapaliti vegetaciju ispod vozila
- pratite lokalne vremenske prognoze i upozorenja o opasnosti od požara prije planiranja aktivnosti u prirodi ili ruralnim područjima
Uloga lokalne zajednice i vlasnika zemljišta
Prevencija požara ne završava na pojedinačnom ponašanju građana; lokalne samouprave i vlasnici zemljišta imaju vlastitu, jednako važnu ulogu. Redovito čišćenje zapuštenih i obraslih površina, održavanje protupožarnih putova prohodnima za vatrogasna vozila, i osiguravanje pristupa izvorima vode za gašenje ključni su preduvjeti da se eventualni požar otkrije i ograniči prije nego što zahvati veće područje. Zapušteno zemljište obraslo suhom travom i niskim raslinjem, ostavljeno bez ikakvog održavanja, predstavlja znatno veći rizik od uredno održavanog prostora, neovisno o tome tko je formalni vlasnik te čestice.
Što učiniti ako primijetite požar
Brza i precizna dojava presudno utječe na to hoće li požar biti ugašen u početnoj fazi ili će prerasti u veliku vatrenu frontu koja ugrožava naselja i ljudske živote. Ako primijetite dim ili otvoren plamen, odmah nazovite vatrogasce na broj 193 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.
Prilikom dojave, pokušajte navesti što precizniju lokaciju požara, po mogućnosti prepoznatljivu točku poput naziva mjesta, ceste ili vidljivog orijentira, jer to vatrogasnim snagama znatno skraćuje vrijeme potrebno za dolazak na teren. Ako se nalazite u blizini požara koji se brzo širi, prioritet je vlastita sigurnost i sigurnost drugih ljudi u blizini: udaljite se od požarišta u smjeru suprotnom od vjetra i, ako je potrebno, slijedite upute nadležnih službi o eventualnoj evakuaciji.
Kako se pripremiti ako živite ili boravite u rizičnom području
Ako boravite u blizini borovih šuma, makije ili drugog gusto obraslog terena tijekom ljetnih mjeseci, nekoliko dodatnih koraka pomaže smanjiti osobni rizik. Održavajte pojas oko kuće ili objekta bez suhog raslinja i lako zapaljivog materijala, unaprijed znajte najbrži put evakuacije prema obali ili glavnoj cesti, i imajte pri ruci osnovne kontakte lokalne vatrogasne postrojbe, ne samo opći broj 193. Turisti koji borave u kampovima ili apartmanima u blizini prirodnih područja trebali bi se pri dolasku informirati o lokalnim pravilima vezanim uz otvorenu vatru i roštilje, koja se mogu razlikovati od onih na koje su navikli u vlastitoj zemlji.
Uloga vatrogasnih snaga i zračne podrške
Kad požar ipak izbije, brzina reakcije vatrogasnih snaga i dostupnost zračne podrške, poput kanadera i drugih protupožarnih zrakoplova, izravno utječu na to koliko će se požar proširiti prije nego što bude stavljen pod nadzor. Hrvatska vatrogasna zajednica svake godine provodi i informativno-promidžbene kampanje usmjerene na podizanje svijesti građana i turista, uključujući letke na devet stranih jezika distribuirane putem turističkih zajednica, vlakova, čekaonica na kolodvorima i naplatnih postaja autocesta, upravo s ciljem da poruka o prevenciji dopre do što šireg kruga ljudi koji ljeti borave na hrvatskoj obali.
Zaključak
Požari u Dalmaciji tijekom ljeta nisu nepredvidiva prirodna katastrofa bez ikakvog utjecaja pojedinca, nego rizik koji se stvarno smanjuje kroz kombinaciju opreznog ponašanja svakog pojedinca, održavanog zemljišta, brze dojave i spremnih vatrogasnih snaga. Bilo da ste stanovnik dalmatinskog zaleđa ili turist koji tek nekoliko dana provodi na obali, mala promjena u vlastitom ponašanju, poput izbjegavanja otvorene vatre na vjetrovit dan ili pravilnog odlaganja opuška, stvarno pridonosi manjem broju požara svake sezone.
Često postavljana pitanja
Koji je broj za prijavu požara u Hrvatskoj?
Požar možete prijaviti na broj 193, izravnu liniju za dojavu vatrogascima, ili na jedinstveni europski broj za hitne službe 112. Pri dojavi navedite što precizniju lokaciju požara.
Zašto su požari u Dalmaciji ljeti tako česti?
Kombinacija dugotrajne suše, visokih temperatura koje isušuju vegetaciju, snažnih vjetrova poput bure i juga, i teško pristupačnog krškog terena stvara uvjete u kojima se požari lako pokreću i brzo šire. Velik dio požara dodatno je uzrokovan ljudskom nepažnjom, poput odbačenih opušaka ili nekontroliranog spaljivanja biljnog otpada.
Smijem li spaljivati biljni otpad na svom imanju u Dalmaciji ljeti?
Spaljivanje biljnog otpada na otvorenom zahtijeva prethodno odobrenje nadležne javne vatrogasne postrojbe, a tijekom razdoblja proglašene visoke opasnosti od požara takva je aktivnost obično potpuno zabranjena. Vrijedi provjeriti aktualnu odluku svoje lokalne vatrogasne zajednice prije bilo kakvog spaljivanja.
Što trebam učiniti ako se nađem u blizini požara koji se širi?
Prioritet je vlastita sigurnost: udaljite se od požarišta u smjeru suprotnom od vjetra, odmah dojavite vatrogascima na 193 ili 112 ako to već niste učinili, i slijedite upute nadležnih službi ako se objavi evakuacija područja.
