Gotovo sve sjajne ideje slijede sliฤan kreativni proces, a ovaj ฤlanak objaลกnjava kako taj proces funkcionira. Razumijevanje ovoga je vaลพno jer je kreativno razmiลกljanje jedna od najkorisnijih vjeลกtina koje moลพete posjedovati. Skoro svaki problem s kojim se suoฤavate u poslu i ลพivotu moลพe imati koristi od inovativnih rjeลกenja, lateralnog razmiลกljanja i kreativnih ideja.
Svatko moลพe nauฤiti biti kreativan koristeฤi ovih pet koraka. To ne znaฤi da je biti kreativan jednostavno. Otkrivanje svojeg kreativnog genija zahtijeva hrabrost i puno prakse. Meฤutim, ovaj petokratni pristup trebao bi pomoฤi razjasniti kreativni proces i osvijetliti put prema inovativnijem razmiลกljanju.
Kako bismo vam objasnili kako ovaj proces radi, dopustite nam da vam ispriฤamo kratku priฤu.
Problem koji zahtijeva kreativno rjeลกenje
U 1870-ima, novine i tiskare suoฤavale su se s vrlo specifiฤnim i vrlo skupim problemom. Fotografija je tada bila novo i uzbudljivo sredstvo. ฤitatelji su ลพeljeli vidjeti viลกe slika, ali nitko nije mogao shvatiti kako brzo i jeftino tiskati slike.
Na primjer, ako je novina ลพeljela tiskati sliku u 1870-ima, morala je angaลพirati gravera da ruฤno ureลพe kopiju fotografije na ฤeliฤnu ploฤu. Te su ploฤe sluลพile za otiskivanje slike na stranici, ali ฤesto su se lomile nakon samo nekoliko upotreba. Taj proces fotoengraviranja, moลพete zamisliti, bio je izuzetno dugotrajan i skup.
ฤovjek koji je izumio rjeลกenje za taj problem zvao se Frederic Eugene Ives. Kasnije je postao pionir u podruฤju fotografije i do kraja karijere imao je preko 70 patenata. Njegova priฤa o kreativnosti i inovacijama, koju ฤemo sada podijeliti, koristan je primjer za razumijevanje 5 kljuฤnih koraka kreativnog procesa.
Trenutak inspiracije
Ives je zapoฤeo kao ลกegrt tiskara u Ithaci, u New Yorku. Nakon dvije godine uฤenja o procesu tiskanja, poฤeo je voditi fotografski laboratorij na obliลพnjem Cornell sveuฤiliลกtu. Ostatak desetljeฤa proveo je eksperimentirajuฤi s novim tehnikama fotografije i uฤenjem o kamerama, tiskarama i optici.
Godine 1881. Ives je doลกao do trenutka inspiracije u vezi bolje tehnike tiskanja.
โDok sam radio sa svojim fotostereotipskim procesom u Ithaci, prouฤavao sam problem polutonskog postupkaโ, rekao je Ives. โOtiลกao sam spavati jedne noฤi u magli mozga zbog tog problema, i trenutak kad sam se probudio ujutro, vidio sam pred sobom, navodno projiciran na stropu, potpuno razraฤeni proces i opremu u radu.โ
Ives je brzo pretvorio svoju viziju u stvarnost i patentirao svoj tiskarski pristup 1881. godine. Ostatak desetljeฤa proveo je unapreฤujuฤi ga. Do 1885. godine razvio je pojednostavljeni proces koji je smanjio troลกkove tiskanja slika za 15 puta i ostao standardna tehnika tiskanja sljedeฤih 80 godina.
Dakle, sada ฤemo razgovarati o poukama koje o kreativnom procesu moลพemo nauฤiti od Ivesa.
5 faza kreativnog procesa
Godine 1940., oglaลกivaฤki izvrลกni direktor imenom James Webb Young objavio je kratki vodiฤ pod nazivom Tehnika za proizvodnju ideja. U tom vodiฤu je dao jednostavnu, ali duboku izjavu o generiranju kreativnih ideja.
Prema Youngu, inovativne ideje nastaju kada razvijete nove kombinacije starih elemenata. Drugim rijeฤima, kreativno razmiลกljanje ne radi se o stvaranju neฤega novog iz prazne ploฤe, veฤ o uzimanju onoga ลกto veฤ postoji i kombiniranju tih komadiฤa na naฤin koji prije nije bio napravljen.
Najvaลพnije, sposobnost generiranja novih kombinacija ovisi o vaลกoj sposobnosti prepoznavanja odnosa izmeฤu koncepata. Ako moลพete stvoriti novu vezu izmeฤu dvije stare ideje, uฤinili ste neลกto kreativno.
Young je vjerovao da se ovaj proces kreativne povezanosti uvijek dogaฤa u pet koraka.
- Sakupite novi materijal. Prvo uฤite. Tijekom ovog koraka fokusirate se na 1) uฤenje odreฤenog materijala izravno povezanog s vaลกim zadatkom i 2) uฤenje opฤeg materijala postajuฤi fascinirani ลกirokim rasponom koncepata.
- Temeljito razradite materijale u svojem umu. Tijekom ovog koraka istraลพujete ono ลกto ste nauฤili gledajuฤi ฤinjenice iz razliฤitih kutova i eksperimentirajuฤi s povezivanjem razliฤitih ideja.
- Odgurnite problem. Zatim potpuno izbacite problem iz svog uma i idite neลกto drugo ลกto vas uzbuฤuje i puni energijom.
- Pustite da vam se ideja vrati. U nekom trenutku, ali tek nakon ลกto ste prestali razmiลกljati o tome, ideja ฤe vam se vratiti s trenutkom inspiracije i obnovljenom energijom.
- Oblikujte i razvijte svoju ideju na temelju povratnih informacija. Za uspjeh bilo koje ideje, morate je pustiti u stvarni svijet, podvrgnuti je kritici i prilagoditi je prema potrebi.
Ideja u praksi
Kreativni proces koji je koristio Frederic Eugene Ives nudi savrลกen primjer ovih pet koraka u akciji.
Prvo, Ives je sakupio novi materijal. Dvije godine proveo je kao ลกegrt tiskara, a zatim ฤetiri godine vodio je fotografski laboratorij na Cornell sveuฤiliลกtu. Ta iskustva dala su mu mnogo materijala za crpljenje i stvaranje veza izmeฤu fotografije i tiskanja.
Drugo, Ives je poฤeo mentalno raditi na svemu ลกto je nauฤio. Do 1878. godine, Ives je provodio gotovo svo svoje vrijeme eksperimentirajuฤi s novim tehnikama. Konstantno je radio na rastavljanju i ispitivanju razliฤitih naฤina povezivanja ideja.
Treฤe, Ives se odmaknuo od problema. U ovom sluฤaju, zaspao je nekoliko sati prije nego ลกto mu je doลกla inspiracija. Dopuลกtanje kreativnim izazovima da odmaraju dulje vrijeme takoฤer moลพe djelovati. Bez obzira na to koliko se odmaknete, morate raditi neลกto ลกto vas zanima i skreฤe vaลก um s problema.
ฤetvrto, ideja mu se vratila. Ives je probudio s rjeลกenjem problema pred sobom.
Na kraju, Ives je nastavio razraฤivati svoju ideju godinama. Zapravo, poboljลกao je toliko aspekata procesa da je podnio drugi patent. To je kljuฤna toฤka i ฤesto je zanemarena. Lako je zaljubiti se u poฤetnu verziju svoje ideje, ali velike ideje uvijek evoluiraju.
Kreativni proces ukratko
Kreativni proces je ฤin stvaranja novih veza izmeฤu starih ideja. Stoga moลพemo reฤi da je kreativno razmiลกljanje zadatak prepoznavanja odnosa izmeฤu koncepata.
Jedan naฤin za pristup kreativnim izazovima je slijediti petokratni proces: 1) prikupljanje materijala, 2) temeljito razmatranje materijala u vaลกem umu, 3) odmak od problema, 4) dopuลกtanje ideji da se vrati prirodno i 5) testiranje svoje ideje u stvarnom svijetu i prilagodba na temelju povratnih informacija.
Biti kreativan nije u tome da budete prva (ili jedina) osoba koja je doลกla na ideju. ฤeลกฤe, kreativnost se radi o povezivanju ideja.